U Hrvatskoj se na paketiće iz Kine, kupljene preko AliExpressa, neće plaćati PDV ni ove, ni 2019. godine, a ni 2020. godine.

Uvođenje obveznog plaćanja PDV-a na sve pošiljke iz Kine, odnosno na ukidanje izuzeća od plaćanja bilo kakvih nameta za pošiljke jeftinije od 22 eura, Hrvatska kao i sve druge članice Europske unije mora uvesti najkasnije od 2021. godine. Dakako, to se može dogoditi i ranije, ali prvo što Hrvatska mora napraviti je pojednostaviti prodaju elektroničkih usluga, što još nije napravila. Za nametanje plaćanja PDV-a na sve pošiljke iz Kine, bez obzira stajale one pet ili 50 eura možemo zahvaliti Estoniji. Ta se digitalno najnaprednija država u svojem predsjedanju Unijom, znači u drugoj polovici 2017. godine, založila za europske trgovce i ministre financija EU, koji su u paketićima iz Kine vidjeli veliku prijetnju tržišnom natjecanju u maloprodaji u Uniji, kao i priliku da podebljaju nacionalne proračune.

Namet građanima
Ovo posljednje golicalo ih je mnogo više pa se stoga nisu libili oštrih etiketa. Vijeće Europe je tako mrtvo-hladno objavilo priopćenje u kojem tvrdi da su kupnje robe male vrijednosti iz Kine zapravo prijevara s PDV-om. "Većina robe koja se uvozi za prodaju na daljinu trenutačno ulazi u EU bez PDV-a, što dovodi do nepoštenog tržišnog natjecanja za poduzeća iz EU-a.

Procjenjuje se da prijevare u vezi s PDV-om za prodaju na daljinu u EU-u iznose pet milijardi eura na godinu, a nekim mjerama pomoći će se u smanjenju tog iznosa. Novim pravilima ukida se izuzeće za pošiljke iz zemalja izvan EU-a vrijedne manje od 22 eura", piše Vijeće Europe. Dodaje da se u Uniju godišnje uveze 150 milijuna malih pošiljaka na koje se ne plaća PDV, jer su podložne izuzeću kao pošiljke do vrijednosti od 22 eura, dok poduzeća iz EU-a moraju plaćati PDV na sve pošiljke i nemaju mogućnost izuzeća.

Kineski logistički centri
Nećemo ulaziti u to zašto je Estonija smatrala da su građani Unije, među njima i Hrvatske, koji obavljaju pojedinačne kupnje online toliko opasni za europske trgovce. Naime, mnogo veći problem od cijene robe iz Kine, jer i ono što se prodaje kod europskih trgovaca također je u većini slučajeva podrijetlom iz Kine, je u tom što je dostava malih pošiljaka iz Kine u većini slučajeva besplatna. Jeftinije je poslati nešto iz Kine u Hrvatsku nego iz Hrvatske u Sloveniju, Njemačku, Francusku ili pak Kinu.

Sličan problem imali su i Amerikanci. Oni su to krenuli rješavati povećanjem cijena dostave iz Kine u SAD. No, SAD-u je to bilo lakše izvesti, jer nemaju 28 nacionalnih pošti. Jedno je pak sigurno, sve to neće mnogo pomoći lokalnim trgovcima u Hrvatskoj i drugdje u EU, koji žele prodavati jeftine fizičke proizvode preko interneta. Dio kineskih trgovaca već ima logističke centre u Europi pa kada naručujete od njih, isporuku možete tražiti iz druge članice EU. To znači da na takvu isporuku nećete plaćati ni PDV ni carinu bez obzira na cijenu. Trenutačno, ako je roba koju kupujete preko AliExpressa jeftinija od 22 eura ne plaćate ni PDV ni carinu. Od 22 do 150 eura plaća se samo PDV, a ako je roba u pošiljci skuplja od 150 eura onda se na nju plaća i PDV i carina. No, i AliExpress, odnosno Alibaba već traži rješenje za to. 

Dvostruki kriteriji
Alibaba je s francuskom vladom već dogovorila otvaranje logističkog centra u Francuskoj. Rezultat je to posjeta francuskog predsjednika Kini sredinom mjeseca. Dotad se najviše pričalo da će Alibaba takav centar otvoriti u Hrvatskoj ili u Bugarskoj. Nitko ne kaže da to ne znači da Alibaba u Europi neće otvoriti nekoliko takvih centara. Ali u cijeloj toj priči o prodaji jeftine fizičke robe preko interneta zapinje za oko da se vrlo malo govori o prodaji elektroničkih roba, onih koje preko interneta danas kupujemo sve više poput glazbe, igara, softvera i cloud usluga. A to su robe koje ne kupujemo iz Kine već iz SAD-a, Japana i drugih sličnih država. To je tim važnije, jer te proizvode stvaraju i tvrtke iz Hrvatske i drugih članica Unije.

Jeftini fizički proizvodi iz Kine ionako su proizvodi koje tvrtke iz EU ne mogu proizvesti s velikom maržom, a to znači i da njihovi radnici ne mogu imati dobre plaće. Elektroničke proizvode pak mogu i svjedoci smo da je u Hrvatskoj sve više takvih visoko-tehnoloških tvrtki koje dobro plaćaju svoje radnika. Da ne bi ispalo da EU mnogo jače štiti europske trgovce od europskih proizvođača visoke-tehnologije, od kojih se očekuje da otvaraju nova, dobro plaćena radna mjesta, EU je pokrenula niz inicijativa kojima je cilj zaštita osobnih podataka i druge slične reforme.

No, ono ključno što nedostaje su prave mjere naplate poreza Googleu, Facebooku, Amazonu, Microsoftu i drugim američkim igračima koji u EU na sličan način prodaju e-usluge kao što nam AliExpress prodaje jeftine fizičke proizvode. Uostalom, samo od Googlea i Facebooka, i to samo u razdoblju od 2013. do 2015., EU nije uspjela naplatiti 5,4 milijarde eura poreza. I to je podatak do kojeg je u internom izvješću došla sama Unija. U Hrvatskoj, kad smo 2015. pitali za to koliko poreza plaćaju američki tehnološki divovi, unatoč indikatorima u DZS-u koji su ukazivali da bi trebali, u Poreznoj upravi nisu o tome ništa znali.

Ove godine očekuje se da će EU krenuti jače s poreznom ofenzivom protiv američkih tehnoloških divova. No, bit će porazno ako ne uspije, jer dok će građani Unije morati plaćati više da bi se štitili EU trgovci, opravdano se zapitati zašto se neće štiti i EU proizvođači, koji zapošljavaju sve više tih istih građana. Na licemjerje smo navikli od domaćih političara. Da se pripremimo i na ono iz Bruxellesa?