Sastavljanje konačnog obračuna poreza na dohodak još je jedna obveza poslodavca, a uglavnom se izvršava prilikom zadnje isplate plaće u godini. Naime, osim podnošenjem godišnje porezne prijave, radnici imaju mogućnost ostvariti povrat poreza i na temelju godišnjeg obračuna poreza na dohodak, naravno, uz određene uvjete.

Prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 01.07.2010. godine proširena je obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak. Svi poslodavci koji su neredovito isplaćivali plaće, ali i oni koji su to činili redovito, no sa različitim poreznim opterećenjem u pojedinom mjesecu, dužni su sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak. Isti se sastavlja i za radnike koji su tijekom poreznog razdoblja koristili određena prava na teret obveznog osiguranja, kao što su bolovanje na teret HZZO-a, korištenje prava na rodiljni dopust, komplikacije u trudoći, roditeljski dopust i ostalo. Ukoliko su radnici koristili prava na teret obveznog osiguranja tijekom cijelog poreznog razdoblja, poslodavac nije obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak s obzirom da se na takve naknade ne plaća porez. Prema Čl.68., st.7 Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac može sastaviti konačan obračun poreza i za one radnike koji tijekom godine nisu iskoristili osobni odbitak, a imali su to pravo (npr. ako je radnik dobio dijete tijekom godine za koje u poreznoj kartici nije promijenjen osobni odbitak).

Ukoliko su radnici tijekom godine ostvarili određena porezna prava, a nisu ih iskoristili, sastavljanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak omogućuje im ostvarivanje tih prava. Sastavljanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak radnicima se izravnava porezna osnovica te ostvaruju pravo na povrat poreza ukoliko su kod uplata predujmova poreza tijekom godine uplatili više poreza i prireza (po višoj poreznoj osnovici). Jednako tako, postoji mogućnost da radnik na temelju godišnjeg obračuna ima obvezu uplate manje uplaćenog poreza. Da bi konačan obračun mogao biti napravljen potrebno je udovoljiti određenim uvjetima:

• da radnik tijekom godine nije mijenjao prebivalište
• da radnik kod poslodavca radi cijelu godinu

Ukoliko radnik nije cijelu godinu radio kod poslodavca, on ne može za njega podnijeti godišnji obračun. Također, prema čl.54., st.4. Zakona o porezu na dohodak, za radnike koji žive na područjima od posebne državne skrbi pri konačnom obračunu poreza ne mogu se priznavati uvećani osobni odbici. Pravo na takve odbitke ostvaruju se na temelju godišnje porezne prijave.  

Godišnja obveza poreza na dohodak utvrđuje se umanjenjem ukupnih primitaka po osnovi nesamostalnog rada za:

• uplaćene doprinose mirovinskog osiguranja (I.i II. stup)
• osobni odbitak

S obzirom da je u 2012. godini mijenjana visina osobnog odbitka sa 1.800,00 kn na 2.200,00 kn, a porezni razredi ovise o osobnom odbitku, konačni godišnji obračun plaća vršit će se u 2012. primjenom 5 prosječnih stopa na 5 prosječnih poreznih razreda.

Godišnja porezna osnovica (isključivo za 2012.):

• do 26.400,00kn >  stopa 12,00%
• od 26.400,00kn do 43.200,00kn (na razliku od 16.800,00kn) > stopa 22,83%
• od 43.200,00 do 105.600,00kn (na razliku od 62.400,00 kn) > stopa 25,00%
• od 105.600,00 do 129.600,00kn (na razliku  od 24.000,00kn) > stopa 37,50%
• iznad 129.600,00kn > stopa 40,00%

Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.