Od zatvaranja natječaja za podmjere 4.1 i 4.2 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) na koji je zaključno s 15. travnja 2015. godine pristiglo čak 1.280 projekata – hrvatska javnost i mnogi prijavitelji projekata u rangu malih i srednjih poljoprivrednika sa zabrinutošću očekuju prve rezultate natječaja i rang-listu projekata koji će biti financirani sredstvima iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Zabrinutost javnosti te malih i srednjih poljoprivrednika temelji se na tome što se već sad može očekivati da će zbog propozicija natječaja definiranih Pravilnikom za podmjere 4.1 i 4.2 (NN 07/15) samo jedan manji broj prijavitelja (njih oko 150) dobiti visoke iznose EU potpore dok će više od 1.000 projekata ostati bez europskog novca. Uz to, u proteklim tjednima se u hrvatskim medijima sve češće spominje i informacija da taj mali broj prijavitelja kroz svoje projektne prijedloge traži maksimalne iznose potpore koji sukladno navedenim Pravilnicima za podmjere 4.1 i 4.2 iznose i do 5.000.000 € po jednom korisniku i jednom projektu.

Ako hrvatska poljoprivreda mora birati „između dva zla“ – da potrošimo 50% EU sredstava koja su nam na raspolaganju do 2020. za investicije u poljoprivredi za stotinjak „velikih“ projekata iz ovog natječaja ili da poništimo natječaj i redefiniramo pravila igre kako bi što više poljoprivrednika i prerađivača dobilo barem nešto novaca za sufinanciranje svojih investicija – svakako bi trebala odabrati poništenje natječaja. Zašto?

Kao prvi argument za poništenje natječaja svakako trebamo podsjetiti da su sporni pravilnici objavljeni u Narodnim novinama 23.01.2015. (NN 07/15) i to samo sedam dana prije objavljivanja natječaja 30.01.2015. (NN 11/15) što je prekratak rok za kvalitetnu pripremu projekata sukladno procedurama i načinu bodovanja projekata. Vjerujemo da bi velika većina poljoprivrednika i prerađivača pozdravila odluka da od objave pravilnika do otvaranja natječaja mora proći minimalno 30 dana kako bi se potencijalni korisnici EU sredstava informirali o mogućnostima i uvjetima financiranja projekata te kako bi svi zainteresirani mogli kvalitetno i na vrijeme pripremiti i prijaviti svoje projekte.

Kao drugi (možda i najvažniji) argument treba naglasiti da sporni natječaj i pravilnici prema kojima je raspisan natječaj u potpunosti „promašuju“ ciljeve iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) prema kojem je planirano da se iz podmjere 4.1 financira čak 1.823 projekata s predviđenih 1,7 milijardi kuna (226,8 milijuna eura) koliko je osigurano iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj za Republiku Hrvatsku za sedmogodišnje razdoblje. Prema tim ciljevima prosječna vrijednost potpore iznosila bi oko 990.000 kuna po projektu. Ukoliko ostane na snazi sadašnji pravilnik za podmjeru 4.1 – u sedmogodišnjem razdoblju će u Republici Hrvatskoj kroz mjeru 4.1 biti financirano maksimalno 200-300 projekata prosječne vrijednosti isplaćene potpore oko 7.500.000 kn. 

Treće, iako je Ministarstvo poljoprivrede upoznato s opasnošću da će mali broj projekata (i korisnika) dobiti velike iznose potpora jer im sporni pravilnici iz siječnja 2015. godine to omogućuju, u srpnju je Ministarstvo poljoprivrede zatražilo od članova Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH da se povećaju raspoloživa sredstva za operacije 4.1.1 i 4.2.1 unutar podmjere 4.1 i 4.2 i to na način da bi se za projekte prijavljene u spornom natječaju i sukladno spornim pravilnicima utrošilo čak 50% sredstava fonda iz ukupne programske alokacije za sedmogodišnje razdoblje. To bi iznosilo 861.840.000 kuna za operacije 4.1.1, te 366.000.000 kn za operacije 4.2.1. Ova odluka će napraviti još veću štetu hrvatskoj poljoprivredi jer otvara mogućnost da mali broj projekata (i korisnika) dobije vrlo visoke iznose potpore – a na ovaj način (dodatnom alokacijom sredstava) bi prema spornim pravilnicima i spornom natječaju bilo potrošeno čak 50% sredstava koje imamo na raspolaganju do 2020. godine. Naglašavamo da prema sadašnjim uvjetima natječaja iz pravilnika vrlo mali (gotovo zanemariv) broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima mogućnost dobiti sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a već sada ćemo potrošiti 50% svih novaca za npr. kupnju mehanizacije koja se financira iz operacije 4.1.1.

I četvrto, potrebno je hitno započeti s izradom novih pravilnika (ili redefiniranjem aktualnih) za podmjere 4.1 i 4.2, te pritom otvoriti široku javnu raspravu sa svim zainteresiranim ciljanim skupinama u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Javna rasprava koja je bila otvorena tijekom ljeta 2014. godine na temu pravilnika za podmjere 4.1 i 4.2 nije bila ni javna, ni rasprava, a pravilnici koji su bili objavljeni na web stranici Ministarstva poljoprivrede u ljeto 2014. godine i oko kojih se vodila tzv. javna rasprava nisu imali previše veze s pravilnicima objavljenim u siječnju 2015. godine prema kojima je i raspisan sporni natječaj. Velika većina hrvatskih poljoprivrednika i prerađivača očekivalo je da će pravilnici i uvjeti po kojima se raspisuju natječaji biti prilagođeni širokom krugu potencijalnih korisnika EU sredstava sa ciljem da što veći broj mikro i malih OPG-a, obrta, te velikih poljoprivrednih i prehrambenih gospodarstava i trgovačkih društava dobije barem dio financijskih sredstava potrebnih za modernizaciju proizvodnje i prerade. Sadašnji uvjeti natječaja i pravilnici po kojima će se dodijeliti sredstava to ne omogućuju već je realno za očekivati da će vrlo mali i uski krug prijavitelja dobiti vrlo velike iznose za svoje projekte.             

Kako bi trebali izgledati novi pravilnici da se ispune ciljevi zacrtani u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020)?

Evo šest konkretnih prijedloga:

Prijedlog 1. Potrebno je ograničiti maksimalni iznos potpore po jednom projektu na npr. 2.000.000 € umjesto dosadašnjih 5.000.000 € koliko je dozvoljeno sadašnjim pravilnicima. Na taj način bismo onemogućili da mali krug prijavitelja dobije sav novac jer to nije cilj Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

Prijedlog 2. Potrebno je ograničiti maksimalni udio potpore na npr. 60% od neto investicije umjesto dosadašnjih 90% koliko je dozvoljeno sadašnjim pravilnicima (smatramo da nema smisla nekolicini projekata i prijavitelja dodijeliti potporu 90% od neto investicije, a 1.000 projekata neće dobiti ništa). To nikako ne može biti cilj Programa ruralnog razvoja naše zemlje koja ima ogroman potencijal u proizvodnji zdrave hrane sa malih poljoprivrednih gospodarstava.

Prijedlog 3. Potrebno je uvesti odredbu da svi prijavitelji i njihovi projekti mogu dobiti 50% od neto investicije, a taj udio potpore može se povećati za mlade poljoprivrednike (mlađe od 40 godina bez obzira koliko dugo su nositelji OPG-a ili obrta) za 5%, ekološke proizvođače za dodatnih 5%, za zajedničke projekte više OPG-a ili obrta ili trgovačkih društava koji nisu vlasnički povezani dodatnih 5%, te za ulaganja u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za 5% – uz generalni uvjet da potpora po projektu ne može prijeći 60% neto investicije.

Prijedlog 4. Potrebno je u potpunosti redefinirati sustav bodovanja projekata jer sadašnji sustav ne pruža jednaku šansu svima (manje bodova za ratarstvo ili za kupnju mehanizacije), a svakako bi trebalo uvesti kriterij kod bodovanja prema kojem se više vrednuje dosadašnja poljoprivredna proizvodnja i poslovno planiranje buduće poljoprivredne proizvodnje jer smo svjedoci da mnogi prijavitelji sa novoosnovanim tvrtkama (prilagođenim uvjetima bodovanja i „krojenim“ prema uvjetima natječaja) dobivaju mnogo više bodova od kvalitetnih dugogodišnjih proizvođača sa provjerenom proizvodnjom i osiguranim tržištem.

Prijedlog 5. Novim pravilnikom potrebno je predvidjeti mogućnost raspisivanja posebnog natječaja za kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme. Sada je već sigurno da prema sadašnjim pravilima svi poljoprivrednici koji žele modernizirati svoju proizvodnju kupnjom mehanizacije i opreme (bez izgradnje ili rekonstrukcije objekata) nemaju šanse sakupiti dovoljno bodova da uđu u krug projekata koji će biti prihvaćen za financiranje. 

Prijedlog 6. Novim pravilnikom potrebno je osigurati da će – svi troškovi pripreme projektne dokumentacije koje su prijavitelji platiti ili će tek platiti za izradu arhitektonskih rješenja za dobivanje građevinske dozvole, za izradu elaborata zaštite okoliša ili za savjetodavne usluge (i za natječaj za kojeg predlažemo da se poništi i za nove buduće natječaje na koji će se zainteresirani poljoprivrednici javljati) – ući u vrijednost projekta, te da će prijavitelj dobiti povrat od 50% ili 60% i za taj dio troškova. Time bi se pokušalo ublažiti financijsku štetu koju bi pretrpjeli mnogi prijavitelji koji su imali visoke troškove pripreme projektne dokumentacije za natječaj koji je poništen.