Naljutilo me pitanje: propada li Bellabeat?! Neću ulaziti u to kako se Sandro Mur odnosi prema svojim zaposlenicima, jer to nisam istraživao i osobno ga ne poznajem toliko dobro da bi mogao donijeti takav sud, ali zar je stvarno tako lako ispaliti pitanje – propada li Bellabeat?!

Ne zato što se u vrijeme Agrokora to ne treba pitati za svaku tvrtku, već zato što prije nego se postavi to pitanje treba iscrpiti sve moguće načine da se ta tvrdnja provjeri! Nisam čitao niti slušao nagađanja o tome propada li Adris. Nisam čitao ni slušao nagađanja o tome propada li Hrvatski telekom.  Nitko se to ne pita za Atlantic. Niti za Plivu. Niti za HEP, HAC, ni brojne druge tvrtke. Da se razumijemo, ne pitam se niti ja, jer kad god čujem takav trač, onda ga prvom provjerim.

I dosad nisam saznao ništa više nego da ima vrlo zlonamjernih tračeva.  Ne čudim se tome, jer tvrtke danas zapošljavaju po dvije PR agencije. Jedna priča lijepe stvari o njima, a druga indirektno pljuje po konkureciji. Zato, ako je jedini razlog što se o navodnoj propasti Bellabeata tako olako raspravljalo posljednjih dana taj što je to startup, a ovi drugi su veliki igrači, onda ruku na srce, imate dvostruka mjerila. 

Ali i vrlo malo znanja o biznisu danas, jer primjerice za većinu državnih tvrtki biste se ozbiljno trebali zapitati kakva im je budućnost s obzirom na to da mnoge od tih tvrtki ni same to ne znaju, a jedino što rade je – pouzdaju se u zaštitu politike. Ali budimo konkretni. Hrvatski startup Bellabeat iduće godine će proslaviti peti rođendan. Ima dva osnivača: Uršku Sršen i Sandra Mura. Prošao je najpoznatiji svjetski startup inkubator Y Combinator. Godinu nakon što je osnovan primio je dotad (2014. godina) za hrvatske startupe najveću investiciju od 4,5 milijuna dolara. Do sada je taj iznos narastao do 7,5 milijuna dolara. Ima urede u Zagrebu, Londonu, San Franciscu i Kini.

Velik mjesečni promet
U jednom je trenutku izravno zapošljavao sto ljudi. Danas zapošljava 50 ljudi izravno, te ima još niz vanjskih suradnika. Samo u Hrvatskoj ih, što izravno što neizravno, zapošljava 50. Do sada je tvrtka razvila tri proizvoda: Leaf, Spring i Airi. Ukupno je prodala 700 tisuća svojih proizvoda. Mjesečno ima promet veći od 3,5 milijuna dolara. U jednom trenutku je narastao na 5,5 milijuna, a Mur je kasnije pričao da cilja 10 milijuna dolara mjesečnog prometa.

Početkom prošle godine tvrtka je procijenjena na 300 milijuna dolara. Čak i pri takvoj evaluaciji, ako oduzmemo osnivače, koji drže više od 50 posto, i zaposlenike, koji drže 17 posto udjela, može se nagađati da investitori drže između 15 i 30 posto udjela u Bellabeatu. S 15 posto udjela, a pri takvoj evaluaciji, to znači da u rukama već sad drže 45 milijuna dolara kapitala. U slučaju da je riječ o 30 posto udjela, onda je to 90 milijuna dolara.  Drugim riječima, Bellabeat, osim ako "sve ili ništa" Sandra Mura ne kulminira potonjim, investitorima je u svega tri godine od investicije osigurao povrat od najmanje 6 puta, a u najboljem slučaju čak 12 puta. Što će u petoj, nitko ne zna. No, i dalje raste. Ne troznamenkastih 170 posto godišnje, već dvoznamenkastim postotkom. No, raste i posluje profitabilno.

Jedinstveni proizvodi
Vratimo se sada na šire hrvatske okvire. Dakle, izađemo li iz svijeta startupa, malo je u Hrvatskoj biznisa koji se mogu pohvaliti rastom, a još manje povratom kakav ima Bellabeat. Troznamenkasti postotak rasta na godišnjoj razini gotovo je nepojmljiv, a dvoznamenkasti iznimka.  Isključimo li pri tome biznise koji su povezani s politikom, ostat će vam u Hrvatskoj svega šačica tvrtki koji imaju ozbiljan rast i ostvaruju ga na stvarnom tržištu, od prodaje gospodarstvu i građanima. Ta će se šačica još smanjiti isključimo li one koji ne prodaju u inozemstvu, a postat će smiješno mala ako kao uvjet postavimo da takve tvrtke moraju stvarati globalno jedinstvene proizvode i to u području visoke tehnologije. A to je upravo smisao digitalne transformacije i Industrije 4.0: stvarati globalno jedinstvene proizvode u području visoke tehnologije koji se prodaju u inozemstvu građanima i gospodarstvu te omogućuju dvoznamenkast ili čak troznamenkast rast poslovnih pokazatelja godišnje. 

Neugodnost od novog
Pogledajte analize koje su napravili Austrijanci i Nijemci o svojim industrijama. Bili su nedavno u Zagrebu i predstavili ih na konferenciji HGK. Poruka je bila jasna: U novom svijetu Industrije 4.0 nema više poslovanja samo unutar Austrije, Njemačke ili Hrvatske.  Ili posluješ globalno ili te nema. Ili si u biznisu na način kako to rade Bellabeat i Rimac ili te nema. Stoga iz moje perspektive, kad god netko postavi pitanje propada li neki startup a da se prije toga nije svojski potrudio doznati da li je to točno ili ne, ne ispoljava ništa drugo do našu poznatu maksimu o tome da je ugodno pričati o povijesti, a neugodno o svemu novome.

Eto, izgleda da je moguće iz "povijesne perspektive" sagledavati čak i startupe. No, budite svjesni da dok to radite pilite granu na kojoj sjedite. Google-like uredi, fleksibilno radno vrijeme, interni startupi, stimulacije kroz dionice i slične inovacije usmjerene na poboljšavanje radnih uvjeta u tvrtka u Hrvatskoj nisu došli zato što ovdje imamo neke nove velike tvrtke. Nisu došli ni zato što su im vlasnici drugi. Ni zato što im se menadžment promijenio. Jedino što je drugačije je masovno iseljavanje i – startupi. A za razliku od postavljanja pitanja propada li neka velika kompanija u Hrvatskoj, uvijek je mnogo lakše samo ispaliti propada li neki startup i nalijepiti upitnik.