Nažalost, bit će dosta radikalno, ali ne možemo to izbjeći", nevoljko je ovih dana konstatirao potpredsjednik Vlade Branko Grčić govoreći o skorom ulasku Hrvatske u EU-ovu proceduru prekomjernog deficita. I ministar Slavko Linić priprema javnost na to da će za ispunjenje zahtjeva Europske komisije trebati poduzeti dodatne mjere, povrh 10 interventnih i 15 reformskih mjera iz Vladinih smjernica.

Bacio je udicu najavljujući da se možda neće moći izbjeći povećanje PDV-a ili poreza na nekretnine jer, kaže, 2014. stiže veći trošak kamata, veći izdaci vezani uz članstvo u EU… Što se to dogodilo od donošenja trogodišnjih smjernica? Zapravo ništa što u Vladi ne bi znali. Eurostatovo izvješće visinom deficita i duga opće države (prema metodologiji EU) nije iznenadilo ni mnoge vanjske promatrače, a Vladu ponajmanje. Jednako tako, čak i da se proračun i projekcije rasta ostvaruju prema planu, skoro polugodišnje izvješće EK za 2013. pokazalo bi veći deficit od onoga u aktualnim proračunskim dokumentima Vlade, a proračun u prvih 9 mjeseci prilično odudara od plana.

Ukratko, u proceduru prekomjernog deficita ne ulazimo s manjkom opće države od 5 posto BDP-a, koliki je prema ESA 95 bio 2012. već sa 20-ak milijardi kuna ili oko šest posto BDP-a. Slično je, dakako, i s dugom opće države koji je potkraj prošle godine bio na 183,3 milijarde ili 55,5 posto BDP-a. Prema istoj metodološkoj shemi već sredinom godine bio je na 197,3 milijardi kuna i očito će ove godine premašiti i 200 milijardi kuna i 60 posto BDP-a. Sve to bez jamstava (ponajprije HAC) koja će se tek pribrojati javnom dugu. Polazne pozicije Hrvatske u kontekstu EDP-a nisu, dakle, 5 posto BDP-a (deficit) niti 55,5 posto BDP-a (javni dug). Dodatno udaljavanje od zadanih okvira samo znači da smanjenje mora biti jače i/li dulje. Tu malo pomažu računovodstvene akrobacije i preknjižavanja.