Kako radikalno će digitalne valute promijeniti naše načine razmjene i način na koji razmišljamo o novcu? Uslijed brzog napretka u inovacijama u digitalnom plaćanju, ta pitanja u ovom trenutku iziskuju pažnju Svjetskog gospodarskog foruma i ostalih međunarodnih institucija. Bez obzira na to kakav uspjeh postigne ambiciozan projekt Facebookove digitalne kriptovalute, nazvane Libra, on je već poslužio kao poziv na buđenje za tvrtke i kreatore politika diljem svijeta.

Pitanje za kreatore politika nije treba li pokušati uobličiti revoluciju digitalnog novca, već kako to učiniti.  Digitalni novac već je ionako glavno ratište na području financija, gdje se tehnološke tvrtke, kompanije koje se bave obradom plaćanja i banke nadmeću da postanu vrata u brzorastuće gospodarstvo temeljeno na platformama. Nagrade koje očekuju pobjednike mogle bi biti ogromne. Na neki način, Libra zapravo nepozvana kasno upada na zabavu.

Skupo prebacivanje novca
Mogućnosti koje pruža digitalni novac očite su. Diljem zemalja zapadnog svijeta, prebacivanje novca suviše je skupo i neučinkovito te oni koji naposljetku plaćaju najviše često su oni koji si to mogu najmanje priuštiti. Kao što sam tvrdio u izvješću za britansku središnju banku Bank of England (BOE) ranije ove godine, poboljšanje tih procesa moglo bi polučiti značajan povrat od ulaganja i socijalne dobrobiti.

Povrh toga, potrebe – potencijalni povrat od ulaganja – još su veće na brojnim tržištima u nastajanju, osobito kad se radi o prekograničnim plaćanjima. Prema podacima Svjetske banke, troškovi međunarodnog slanja istorazinskih novčanih pošiljki u prosjeku iznose oko 7% svote. I dalje se predano radi na poboljšanju glavnih kanala plaćanja. Primjerice, izvori tvrtke za prijenos novca TransferWise, tvrde da je tvrtka smanjila prosječne troškove prekograničnog prijenosa za svoje klijente na 0,74%. No manje utabani putevi ostaju izazovom, uslijed prepreka koje predstavljaju pravila za sprječavanje pranja novca i loše kvalitete podataka.

Narodna banka Kine napreduje
S obzirom na to da postoji zabrinutost koju je izazvala Libra, neke su središnje banke počele iskorištavati opciju izdavanja vlastitih digitalnih tokena. Ostale proučavaju trnovite pravne i regulatorne izazove koje predstavlja digitalni novac, u cilju zaštite monetarne i financijske stabilnosti. Što se tiče Lael Brainard, guvernerke američkog Feda, ona je nedavno nagovijestila da rizici kriptovaluta nadmašuju dobrobiti. Za razliku od toga, središnja kineska banka, Narodna banka Kine, napreduje – iako ne prema decentraliziranom ili blockchain modelu "trgovanja bez dozvole" kojeg su zamislili kripto entuzijasti.

Stoga, kad bi Europska središnja banka (ili ostale) željela biti prva središnja banka koja će izdati  digitalni novac, ona bi za to u ovom trenutku imala priliku. Ponudio bih pet preporuka iz mog izvještaja britanskoj središnjoj banci Bank of England kreatorima politika koji razmatraju opcije koje pruža digitalni novac. Prije svega, monetarne vlasti trebale bi izgraditi infrastrukturu u cilju omogućavanja alternativnih metoda plaćanja kako bi se jedna s drugom povezale. 

Drugo, kreatori politika trebali bi uvesti sljedeću generaciju uredbi o plaćanju. Pravila je potrebno ažurirati kako bi odražavala rastuću složenost i prebacivanje rizika u postojećem sustavu. Usporedno s padom troškova plaćanja, doći će do rasta vrijednosti podataka.

Obuzdati prijevare
Treće, vlade trebaju biti pobornice bolje digitalne identifikacije, koja je ključna za poboljšanje financijske inkluzije, obuzdati kibernetičke prijevare i smanjiti troškove. Neke su zemlje već postigle impresivan napredak na tom frontu. Četvrto, sve zemlje trebaju podržati jače standarde razmjene poruka u cilju poboljšanja prekograničnih plaćanja, smanjenja troškova i sprječavanja prijevara. Peto i najvažnije, kreatori politika trebaju osmisliti akcijski plan za smanjenje broja gotovinskih transakcija.

U Švedskoj je gotovinsko plaćanje palo za 80% tijekom prošlog desetljeća, a brojna ostala razvijena tržišta zaostaju za samo 5 do 10 godina. Digitalno plaćanje donosi niz pogodnosti, ali iskustvo Švedske pokazuje da bez koordiniranog plana, dinamika promjena donosi rizike isključenja nekih skupina u društvu. Usporedno s promjenama platnih navika, svakoj će zemlji biti potrebna strategija za poboljšanje vlastite platne infrastrukture – uključujući širokopojasni pristup internetu i mobilnu telefoniju – kako nitko ne bi bio zaostajao.

Inovacije na području platnih usluga kreću se vrtoglavom brzinom. Neke ideje možda neće zaživjeti, dok će ostalima možda biti potrebno malo izmijeniti pretpostavke kako bi postale komercijalno održive. Međutim, sve u svemu, izgledno je da će gospodarske i društvene dobrobiti neometanog globalnog sustava platnog prometa, u kojem nema prijevara i kojem se vjeruje, nadmašiti rizike.

© Project Syndicate, 2019.