Hrvatska poljoprivrede unatoč ulaganju velikih novaca u nju u mnogim proizvodnjama pada ili stagnira. Rijetki su sektori u kojim se vide pozitivni pomaci i efekti investiranja iako nas iz Vlade i resornog ministarstva uvjeravaju kako to ne ide tako brzo i kako će se velike investicije odraziti na veću proizvodnju tek kroz nekoliko godina. Ogromna sredstva koja se godinama ulažu u poljoprivredu očito nisu dobro raspoređena, pa kada se pogledaju podaci o proizvodnji, o čemu nadležni baš i ne vole govoriti, vidljivo je da nam stočarstvo i dalje pada, posebice proizvodnja mlijeka.

Pad je i u voćarstvu i proizvodnji povrća (osim godina kada nam vrijeme ide na ruku, pa imamo rekordne urode, što onda pokazuju i trenutni pozitivan trend). Nešto pozitivniji su trendovi u ratarstvu, točnije u proizvodnji kukuruza i posebice uljarica, a iako se nadležni hvale velikim iskorakom u ekološkoj poljoprivredi ona je samo na papiru, točnije na rastu broja hektara na kojima se ubiru eko potpore, ali su rezultati itekako loši opet u proizvodnji, dakle u tonama proizvedenih ekoloških proizvoda koji završavaju na tržištu.

Novoregistriranih 939 
Ali zato u prodaji traktora Hrvatska postaje jedan od rekordera u EU. To pokazuju i zadnji podaci o prodaji traktora. U prvom polugodištu ove godine ukupno je, pri stanicama za tehnički pregled u RH novoregistrirano 939 traktora što je za 380 komada ili čak 68 posto više nego lani kada je također zabilježen veliki porast u odnosu na isto razdoblje nekoliko prethodnih godina. Može se zaključiti da se tržište novoregistriranih traktora po broju prisutnih brendova stabiliziralo te se i dalje očekuje porast prodaje novih traktora u RH, objasnio je dopredsjednikom Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH i direktorom Poljoopskrbe Međunarodne trgovine, Franjo Dominković, koji je izrazio zabrinutost što je u prvoj polovici ove godine tržište rabljenih traktora u RH "eksplodiralo".

"U prvih 6 mjeseci ove godine prvi puta je registrirano čak 2125 komada rabljenih traktora. To je gotovo 2,3 puta više nego u istom razdoblju prošle godine i gotovo duplo više od ukupnih godišnjih brojki u razdoblju od 2014. do 2017. Tu je najviše registriranih traktora iz Istočne Europe odnosno s Istoka, ističe Dominković. Objasnio je kako su najbrojniji traktori "mrskog nam" IMT-a kojih je registrirano čak 412 komada, a ovi se traktori ne proizvode već pet godina od kada je tvornica u Beogradu bankrotirala. Isto tako je registrirano više traktora iz tvornica koje su davno prestale proizvoditi traktore, kao npr. rumunjski Univerzal (registrirano 39 komada), poljski Ursus (86 kom), Renault iz Francuske (52 kom) te naši Torpedo (71 kom) i čak 79 traktora Tomo Vinković.

Poznavatelje tržišta traktora u Hrvatskoj iznenadila je količina "uvezenih" traktora u prvih 6 mjeseci ove godine, iako su podaci Agronomskog fakulteta, koji je ovlašten izdavati dozvole za uvoz rabljenih traktora, to najavljivali. Iz tih podataka za 2017. i 2018. godinu razvidno je da je prosječna starost tih traktora preko 20 godina, a dosta ih je starosti iznad 35 godina pa čak do iznad 50 godina. To su uglavnom traktori koje nabavljaju mali poljoprivrednici iz bespovratnih potpora iz EU fondova od 15.000 eura.

U udruzi koja se bavi prodajom traktora i kojoj je, naravno, u interesu da tržište raste tvrde, kako je ovaj trend štetan i za poljoprivrednike i za RH ukupno. Idu tako daleko da naglašavaju kako nismo dužni zbog EU potpora čistiti ni EU skladišta rabljene mehanizacije, niti ona izvan EU. Iako su svjesni da se ne može potpuno zabraniti uvoz ili nabava na EU tržištu rabljenih traktora, prodavatelji smatraju kako je hitno potrebno ograničiti starost i to do pet godina jer bi to pomoglo i dvojici hrvatskih proizvođača traktora u prodaji na domaćem tržištu.

Država častila s 50 posto
Uz ovaj negativan trend uvoza starih traktora, tvrtke koje prodaju nove traktore su ipak zadovoljne jer se po prodajnim količinama vraćaju na zlatne godine, tamo negdje 2008 i 2009 godine, kada je država šakom i kapom dijelila kapitalna ulaganja poljoprivrednicima, koji su u nedostatku ideja i "biznis projekata" hrlili u salone za prodaju traktora i kupovali nove traktorske mrcine i tehnološka čuda. Država im je vraćala 50 posto novca za nove traktore iako su oni bili po snazi prekapacitirana za njihove usitnjene hektare.

Uostalom, sjećate se i sami silnih prosvjeda na kojim su poljoprivrednici tražili više cijene pšenice ili mlijeka, a ulice i ceste blokirali skupim traktorima što je na kraju vrlo često bila veća i bolja tema, od njihovih zahtjeva za višim cijenama pšenice i mlijeka. I sve to u konačnici ipak nije utjecalo na veću proizvodnju, štoviše podaci o proizvodnji su nam još lošiji nego tih sjajnih godina tadašnjeg ministra Petra Čobankovića. I sada na ovaj trend rasta prodaje novih traktora, ali i uvoza starih ponovo imaju izdašne potpore nas poreznih obveznika, doduše sada se to zovu EU fondovi. Naime, na ovaj pozitivan trend kao što ste mogli zaključiti najveći utjecaj ima korištenje potpora iz Programa ruralnog razvoja.

Prema podacima Udruge, tržište traktora na vrhuncu je bilo u razdoblju od 2005. do 2009., kada se godišnje prodavalo od 1206 pa čak do 1811 traktora koliko ih je prodano u 2008. godini. Tada je država bila široke ruke i poljoprivrednici su se mogli javiti za mjere kapitalnih ulaganja. Iako Hrvatska ima jedan od najstarijih voznih parkova u Europi s najvećim brojem traktora starijih od 30 godina, poticajne mjere za obnovu mehanizacije ubrzo su ukinute. Tada počinje i pad prodaje, osobito nakon krize u godinama od 2008. sve do spomenutih 246 komada prije par godina kada je tržište gotovo "zamrlo".

Ipak kada nam nova ministrica Marija Vučković najavljuje iskorak u novo digitalno doba poljoprivrede, pitanje je kako ćemo to napraviti sa starim traktorima i kako ćemo biti konkurentni jakim poljoprivredama koje imaju sve veću proizvodnju i niže cijene. Mi očito opet padamo u zamku naših ranijih pogrešnih procjena da je najlakše dati novce za novi ili stari traktor, a ne za ulaganje u nove proizvodne kapacitete i rast proizvodnje.