Dogodilo se očekivano: odgođena je konstituirajuća sjednica Sabora, što nastavlja dodatno zapetljavati kaotičnu situaciju ne samo oko imena budućeg mandatara, već i provedbe nacionalnoga programa ruralnog razvoja, konkretno isplate golemog iznosa potpora iz europske blagajne. Agrarni sektor vapi za investiranjem, neovisno o tome je li riječ o potpuno novim projektima ili nadogradnji postojećih kapaciteta radi povećanja volumena i kakvoće proizvoda, ali i konkurentnosti.  

Tužbe i OLAF-u
Glavni kamen spoticanja najizdašnija je mjera 4, kroz koju je za ulaganja u fizičku imovinu trenutačno za podjelu raspoloživo gotovo 1,4 milijarde kuna. U posljednja dva-tri tjedna, kako je postalo poznato da je mala skupina velikih poduzetnika uzela najviše potpora, ne stišava se nezadovoljstvo na stotine vlasnika malih i srednjih tvrtki, zadruga te obiteljskih gospodarstava. Štoviše, mnogi među njima najavljuju kako će zaštitu potražiti kod Europske komisije i OLAF-a uz argument da se novac poreznih obveznika članica Europske unije u Hrvatskoj dijeli mimo kriterija zajedničke poljoprivredne politike.

Od raspoloživa 862 milijuna kuna namijenjena za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, za koja su se natjecala 934 projekta, za njih samo 16 odobrena su čak 473 milijuna kuna, što je mnoge ispunilo gorčinom. Svi oni upozoravaju na to  da razvoju i opstojnosti ruralnih prostora i zadržavanju stanovništva u tim područjima ne pridonose takva megalomanska ulaganja, za koja su odobrene maksimalne potpore od pet milijuna eura već oni manji, pojedinačno teški između jedan do dva milijuna kuna, kakvih je na natječaj pristiglo nekoliko stotina.

Iako i Hrvatska voćarska zajednica i najbrojnija udruga obiteljskih gospodarstava Život, ali i mnogi pojedinci i zadruge, javno zahtijevaju da se poništi lakrdija od prvog natječaja za mjeru 4, žurno izradi novi pravilnik s pravednijom raspodjelom potpora te odmah pristupi reviziji i samog ruralnog programa, jer radi zahtjevnosti postupka nove mjere, budu li usvojene, moguće je provoditi tek u 2017., resorni ministar Tihomir Jakovina šuti. Od njega već danima glasa nije čuti kad je riječ o problematici vezanoj uz ruralne potpore.

Kriteriji jedno, praksa drugo 
Premda su u njegovu kabinetu kreirani kriteriji prema kojima prednost za potpore iz mjere 4 imaju mala i srednja gospodarstva uz godišnji prihod od 15 do 100 tisuća eura te da maksimalni iznos od 90 posto potpore mogu dobiti gospodarstva udružena u proizvođačke organizacije, zadruge ili sa zajedničkim projektima, sve to palo je u vodu. Pa je tako zadruga Domaće blago dobila odbijenicu, ali su poduzetnici čiji su ukupni godišnji prihodi iskazani u milijardama kuna nagrađeni najvećim iznosom, pojedinci su maksimalnih pet milijuna eura dobili čak za svojih nekoliko projekata.

Ministar na odlasku Tihomir Jakovina još ima vremena poništiti natječaj te u ponovljenom postupku provesti raspodjelu po europskim kriterijima planiranja održiva razvoja ruralnih prostora. S obzirom na hrvatske uvjete, najveća moguća potpora za mjeru 4 ne bi smjela biti veća od milijun eura. Jakovina je u svom mandatu nanizao mnogo gafova s dugoročnim negativnim posljedicama. Mjera 4 prigoda je da (do)kaže je li mu više stalo do razvoja ruralnih krajobraza ili pogodovanja pojedincima.