Europska unija prije više od 20 godina osmislila je i počela provoditi LEADER pristup kao integrirani teritorijalni alat koji treba doprinijeti održivom lokalnom razvoju, kao i ukupnom razvoju ruralnih područja.

Osnovna uloga LEADER pristupa kao metode unutar Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP) je decentralizacija odlučivanja kroz partnersko donošenje odluka na razini privatnog, javnog i civilnog sektora te kreiranje i provedba lokalnih razvojnih strategija (LRS). I dok Hrvatska još uvijek traži formulu za uspješno funkcioniranje lokalne samouprave, Europa se najprije u okviru ruralnog, ali u novom programskom razdoblju i kroz regionalni razvoj također, sustavno i strateški bavi ovom problematikom, u okviru mogućnosti fondova EU.

Jačanje privatnog sektora
Za razliku od programskog razdoblja EU 2007. – 2013. u okviru kojeg se LEADER pristup provodio samo kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) u razdoblju 2014. – 2020. u okviru novog zakonskog okvira (Common Provisions Regulation – CPR), definiran je zajednički okvir za lokalni razvoj (Common Led Local Development – CLLD) koji se temelji na LEADER pristupu. CLLD omogućuje provedbu lokalnih razvojnih strategija u sklopu nekoliko fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Europskog socijalnog fonda (ESF), Kohezijskog fonda (CF), kroz europsku teritorijalnu suradnju (ETC), Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMMF), te naravno EAFRD.

U programima ruralnog razvoja 2014. – 2020. LEADER se definira kao pojedinačna mjera koja uključuje: pripremnu pomoć za izradu i provedbu lokalne razvojne strategije, provedbu lokalne razvojne strategije, pripremnu tehnička pomoć za projekte suradnje, provedbu projekata međuteritorijalne i međunarodne suradnje, tekuće troškove i animaciju. Važnije smjernice koje Europska komisija preporuča zemljama članicama pri izradi svojih Programa ruralnog razvoja, odnosno izradi i provedbi lokalnih razvojnih strategija za razdoblje 2014. – 2020: poseban fokus na animaciji i jačanju kapaciteta, jačanje uloge privatnog (gospodarskog) sektora u partnerstvu, pojačana međunarodna suradnja i drugo.Smjernice EK također ukazuju kako LAG (lokalne akcijske grupe ) područja moraju biti funkcionalno cjelovita (u smislu gospodarstva, zaštite okoliša, društva i sl.) i postavlja raspone glede stanovništva i područja, odnosno definira NUTS 3 područja kao osnovu te broj stanovnika po LAG-u između 10.000 i 150.000.

Ta područja trebaju imati dovoljnu kritičnu masu koja omogućava lokalni razvoj te definiranje i realizaciju održive lokalne razvojne strategije (LRS). Trenutno je u Republici Hrvatskoj kao udruga (NVO) registrirano 65 LAG-ova, a u okviru dva realizirana natječaja za mjeru 202 "Provedba lokalnih razvojnih strategija" unutar IPARD programa Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila i ugovorila je sufinanciranje ukupno 42 LAG-a. Svakom LAG-u je odobren iznos sufinanciranja, u razdoblju od dvije godine, od maksimalno 450.000 kuna godišnje. U tek godinu dana postoji na desetke uspješnih primjera LAG-ova koji realiziraju svoje aktivnosti uz podršku i na korist svojih članova. Pojedini LAG-ovi su također počeli pripremati svoje članove kao buduće korisnike mjera ruralnog razvoja ostvarujući tako dio misije zbog koje su i osnovani. Ovime su stvoreni osnovni preduvjeti za uspješan nastavak LEADER aktivnosti u RH te funkcioniranje LAG-ova u programskom razdoblju 2014. – 2020. kroz novi Program ruralnog razvoja te realizaciju širokog spektra projekata i aktivnosti, odnosno korištenje sredstava EU fondova.

Nezadovoljni proračunom
Nacrt Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. poslan je sredinom srpnja u Europsku komisiju na odobrenje, odnosno na prve službene međuresorske konzultacije prije službenog odobrenja. Za mjeru 19 "LEADER" predviđeno je oko 3% ukupnog proračuna u okviru Nacrta Programa što je, prema planiranim sredstvima ukupno oko 70 milijuna eura.Lokalne akcijske grupe, kao i postojeće civilne mreže koje ih okupljaju nisu potpuno zadovoljne ovim prijedlogom proračuna za navedenu mjeru, jer smatraju kako ima prostora i za veće iznose.

Isto tako nezadovoljstvo dionika na terenu očituje se glede još ponekih detalja koje je Ministarstvo poljoprivrede definiralo, a koji mogu ograničiti kako funkcioniranje LAG-ova, tako u konačnici i uspješnost realizacije EU sredstava za ruralni razvoj namijenjenih Hrvatskoj. Radi se ovdje o pokušaju (re)definiranja budućih LAG područja od strane središnje vlasti, odnosno svojevrsnom nepoznavanju LEADER pristupa i njegovih načela koji se temelje na partnerskom donošenju odluku "odozdo prema gore". Naprotiv, trebalo bi se omogućiti i potruditi da svi dijelovi ruralne Hrvatske budu pokriveni LAG-ovima, kao što je to uspješna praksa i u drugim EU zemljama. 

Neuvažavanje mišljenja
Izjave iz Ministarstva poljoprivrede kako su, iako to nisu bili obvezni učiniti(!?), u povjerenstva za izradu pravilnika za ruralne mjere uključili brojne interesne skupine, opet sugerira kako je sve odrađeno zbog forme, ali kvalitetno i učinkovito partnerstvo u izradi mjere i nacrta Programa nije ostvareno. Kada govorimo o LEADER mjeri, rezultat je nezadovoljstvo upravo najvažnije skupine, onih koji ovu mjeru i svoje aktivnosti trebaju provoditi, jer se njihova mišljenja nisu uvažila.Zaključno, EU zemlje kroz LEADER pristup i dostupna sredstva strateški i sustavno prilaze rješavanju niza problema s kojima se suočava lokalni razvoj osmišljavajući infrastrukturne te projekte za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, vodeći pritom računa o okolišu, socijalnoj uključenosti, kulturnoj baštini, te što je izuzetno važno otvaraju prostor za dodatno zapošljavanje i ostanak mladih u ruralnim područjima. U svakom navedenom segmentu izuzetno se poštuje partnerstvo svih dionika, a naročito odnos prema korisnicima sredstava što mogu biti kvalitetne smjernice i našoj administraciji.