Nekorištenje sigurnosnog pojasa drugi je najveći uzrok smrti na cestama, nakon prebrze vožnje, a vezivanje sigurnosnim pojasom najlakši je i najučinkovitiji način da se izbjegnu ozljede i stradavanje u prometnoj nesreći, upozorava kampanja “Čuvajte život, vežite pojas” Hrvatskih autocesta i partnera Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora prometa i infrastrukture te Fakulteta prometnih znanosti.
Sva svjetska istraživanja pokazuju neupitnu nužnost korištenja sigurnosnih pojaseva koji smanjuju rizik od smrtnog stradavanja i ozljeđivanja pri sudaru u najvećem broju slučajeva, ako su pravilno postavljeni i korišteni, potvrđuje Juraj Vertlberg, mag. ing. traff. sa Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti.
Presudan kod velikih brzina
“Vjerojatnost smrtnog stradavanja u prometnoj nesreći je i do deset puta veća kod nekorištenja sigurnosnog pojasa. Iako se može naći iznimno rijetkih slučajeva u kojima osoba koja nije bila vezana možda prođe bolje u nesreći, na primjer, izbjegavši provaliju ili slično, takvi su scenariji toliko rijetki da ne bi smjeli biti opravdanje za nevezanje sigurnosnog pojasa. Uz to, zabluda je vjerovati da zračni jastuk u vozilu može zamijeniti upotrebu pojasa. Naime, zračni jastuk spašava zajedno sa sigurnosnim pojasom i dizajniran je tako da glava i gornji dio tijela završava na njemu, ali ako osoba nije vezana sigurnosnim pojasom, zračni jastuk gubi svoju funkciju, dok se u nekim automobilima isključuje ako osoba nije prikladno vezana”, objašnjava prometni stručnjak.
Gotovo polovica poginulih vozača i putnika u Hrvatskoj nije koristilo sigurnosni pojas, a više od 90 posto teških stradavanja i smrti prilikom sudara, uslijed ispadanja osoba izvozila, posljedica je nevezivanja sigurnosnim pojasom.
“U gotovo svim prometnim nesrećama u kojima je okolnost velika brzina, sigurnosni pojas ima potencijalno presudnu ulogu. Velik broj takvih prometnih nesreća odnosi se na sudar između dva ili više vozila, na udar vozila u nepomični objekt kraj ceste ili na slijetanje vozila s ceste kada nerijetko dolazi do nekontroliranog kretanja ili prevrtanja vozila. U svim navedenim slučajevima kod nevezanja pojasa velika je vjerojatnost ispadanja vozača, suvozača odnosno putnika iz vozila, a tada su posljedice najčešće, nažalost, kobne. Posljedice nevezanja sigurnosnog pojasa, osim u rijetkim iznimnim situacijama, dovode do ozbiljnijih ozljeda i češćih smrtnih slučajeva u odnosu na osobe vezane sigurnosnim pojasom. Sigurnosni pojas, uz zračne jastuke, djeluje tako da smanji ubrzanje i posljedično udarnu silu kojoj su izložena ljudska tijela u prometnim nesrećama. Ako putnici na stražnjim sjedalima nisu vezani, mogu pri sudaru trznuti i odletjeti prema naprijed te, ovisno o brzini, izletjeti iz vozila kroz vjetrobransko staklo ili udariti u naslone prednjih sjedala velikom silom.
Kod prevrtanja vozila, ako putnici nisu vezani često dolazi do ispadanja iz vozila. Tada su posljedice najgore budući da putnici izlete iz vozila dok se ono prevrće i pregazi ih”, kaže Vertlberg te dodaje da se puno puta događalo i da nevezani putnici sa stražnjih sjedala ozlijede ljude na prednjim sjedalima.
Potrebno podizanje svijesti
“Treba izdvojiti i posebno nesigurne slučajeve u kojima pored djeteta smještenog u autosjedalici na stražnjim sjedalima automobila sjedi odrasla osoba nevezana sigurnosnim pojasom, a što je često vidljivo. Na taj način odrasla osoba koja nije vezana može, u slučaju nekontroliranog kretanja vozila (npr. prevrtanje) svojom težinom, pored sebe, ozlijediti ili smrtno ugroziti dijete u autosjedalici”, dodaje. Kad govorimo o nekorištenju pojasa na hrvatskim prometnicama, prema podacima MUP-a, u 2022. godini zabilježena je poražavajuća brojka od gotovo 74.000 prekršaja nevezanja sigurnosnog pojasa.
Prema istraživanju koje je 2015. godine na razini cijele Hrvatske proveo Zavod za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti, od ukupnog broja putnika u vozilu (vozač, suvozač, stražnje sjedalo, autosjedalica) 58 posto putnika koristilo je sigurnosni pojas, dok 42 posto putnika nije bilo vezano.
Od toga čak oko 39 posto vozača nije bilo vezano, a slični podaci su i kod suvozača dok je na stražnjem sjedalu zabilježeno manje od 10 posto putnika koji su bili vezani. Vertlberg napominje da ovi podaci variraju ovisno o kategoriji ceste, pa su tako najpozitivniji rezultati zabilježeni na autocestama, a najnegativniji na gradskim i lokalnim cestama. Vrlo je česta zabluda da se “neće ništa dogoditi za dvije minute vožnje”, a prometni stručnjak kaže da smo svjedoci prevelikog broja slučajeva u kojima su mnogi upravo zbog lijenosti glede vezivanja pojasa izgubili život ili teško stradali.
“Trebali bismo ga promatrati kao nešto više od obaveze ili zakonskog zahtjeva – on je jedan od ključnih čimbenika u očuvanju naše sigurnosti na cestama, ali je i stvar navike”, kaže stručnjak i nadodaje kako je i u autobusu sa samo sjedećim mjestima obavezno vezanje sigurnosnog pojasa, a izuzetak su autobusi u javnom gradskom prijevozu.
“U Hrvatskoj, nažalost, statistika prometnih nesreća donosi zabrinjavajuće podatke. Poražavajuće je saznati da čak polovina osoba koje su stradale u tim nesrećama nije bila vezana sigurnosnim pojasom, a što sugerira da još uvijek postoji ozbiljan problem svijesti o važnosti korištenja sigurnosnog pojasa. Još jedan uznemirujući podatak je da gotovo svako drugo dijete u Hrvatskoj putuje u automobilu potpuno nevezano. Edukacija, akcije i kampanje koje provode Hrvatski autoklub, Hrvatske autoceste, Ministarstvo unutarnjih poslova, Fakultet prometnih znanosti i drugi igraju veliku ulogu u oblikovanju svijesti i ponašanja sudionika u prometu”, zaključuje prometni stručnjak.
Sadržaj omogućio HAC
