Iako su službene poruke s najveće svjetske turističke burze ITB Berlin diplomatski pozitivne, uz diskretno izbjegavanje pojmova kao što su kriza i minus, industrija putovanja je trenutno vrlo nervozna zbog neizvjesnosti hoće li svojim dioničarima u ovoj godini uspjeti osigurati rast i profit. I kada su pitanju investicije u hotelski biznis, a tu se radi o dugoročnom planiranju i promišljanju, prisutan je optimizam, ali uz povećani oprez. 

Razlozi su brojni, neki akumulirani, neki novijeg datuma, jedni strogo ekonomski, drugi politički, a svi pokazuju kako je industrija putovanja više od svih ostalih segmenata gospodarstva osjetljiva na niz pojava u društvu. Doduše, pogotovo kad je u pitanju Europa, gleda se na svaku zemlju i svaki projekt poimence, tako da iako Hrvatska ne može biti izuzeta iz globalnih kretanja, ima neku vlastitu priču koju ćemo morati rješavati doma.

Usporavanje rasta 
Ako je vjerovati službenim izvorima s ITB-a, unatoč usporavanju ekonomije, potražnja u industriji putovanja ostala je stabilna, a prognoze za 2019. godinu su još jednom pozitivne. Broj posjetitelja sajma ove je godine porastao za tri posto, dosegavši brojku od 113.500, što su organizatori protumačili kao dokaz važnosti berlinske burze na globalnom tržištu. Svjetska turistička organizacija UNWTO za 2019. predviđa rast prometa za 3 do 4 posto, nešto manje nego lani.

U prošloj godini broj putovanja u inozemstvo porastao je za 5,5 posto, na 1,4 milijardi putovanja, Španjolska je prvi put skinula SAD s drugog mjesta najposjećenijih zemalja (nakon Francuske), a turizam je ostao ključan pokretač ekonomije. Iako su rasla i razvijena tržišta Europe i SAD-a, najveći rast zabilježen je u Aziji i Latinskoj Americi i to se očekuje i u ovoj godini, iako možda u manjem opsegu.

Nepodnošljivi overturizam
Kao jedan od najvećih izazova je relativno novi pojam koji se već udomaćio, takozvani overturizam, odnosno ogromne gužve koje guše mnoge razvijene destinacije. Biznis tu manje zanima gužva i nevolja lokalaca, a mnogo više pad cijena uslijed pada kvalitete usluge i atraktivnosti.  Istraživanje platforme Travelzoo pokazalo je da čak 50 posto od osam tisuća ispitanika misli da treba ograničavati masovni turizam, i velik dio platio bi za svoj odmor više novca samo da ne bude izložen velikim gužvama.

Unatoč klišejima, najveću svijest o tome pokazali su Kinezi.  Istovremeno, naši sugovornici na ITB-u iz redova turoperatora imaju dojam da je na globalnom tržištu jako puno kapaciteta, bilo kad je u pitanju zračni promet bilo po pitanju smještaja, online platformi za rezervacije, agencija… Zbog toga se svi još jače bore za goste svim dostupnim sredstvima, najčešće cijenama, zbog čega se i Hrvatska našla na meti kritike organizatora putovanja koji smatraju da smo preskupi. 

Optimizam uz oprez 
Usporavanje svjetskog gospodarstva nadvio se kao tamni oblak i nad sudionicima ovogodišnje vodeće investicijske konferencije IHIF koja se održala također prošlog tjedna u Berlinu. Uslijed kombinacije visoke zaduženosti, niže produktivnosti i niske inflacije stagnacija će potrajati, a turizam iz toga neće biti izuzet, moglo se čuti od vodećih analitičara na IHIF-u. Oprez će stoga u ovoj godini biti veći nego lani, rekordnoj godini kad su hotelska ulaganja u pitanju.

Brexit je i dalje snažan uzrok nervoze među organizatorima putovanja i hotelijerima, jer se i dalje ne zna kako će u budućnosti izgledati odnosi Velike Britanije i Europske unije, te pogotovo što će to značiti za putnike u oba smjera već u travnju. To dodatno usporava rezervacije koje su mnogima u minusu. Niti Hrvatska nije izuzeta od svih ovih kretanja, uz još neke okolnosti koje će morati utjecati na ovogodišnje rezultate, ali i razvoj turizma u narednim godinama. 

Najopipljiviji problem ove godine je povratak Turske, Tunisa, Egipta, zemalja koji privlače velik broj turista s tržišta koja su tradicionalno važna i Hrvatskoj, prije svega Njemačke iz koje je za Hrvatsku buking trenutno u padu. Turci ove godine ponovno mame niskim cijenama, i to će u Hrvatskoj pogoditi sve one koji nisu uložili u kvalitetu dovoljno da zadrže lanjsku cijenu, ili one koji su u posljednje dvije godine podigli cijenu samo na račun veće potražnje.

Ako se tome pridoda daljnje bujanje privatnog smještaja na račun hotelskog, koje će očito morati ugušiti tržište, pitanje je kakva će biti bilanca na kraju 2019. godine. Ako se još prisjetimo da nismo mnogo učinili da povećamo strana ulaganja i broj globalnih hotelskih brendova, imamo itekako mnogo razloga za brigu.