Primjeri Grčke i Tunisa još jednom će pokazati kako je turizam u isto vrijeme krhak i žilav, kako milijuni uloženi u promociju destinacija mogu propasti u jednom danu, ali vrlo vjerojatno i kako nezasitna želja za odmorom i putovanjem mogu relativno brzo kotač zavrtiti u drugu stranu.

Također, zbivanja potaknuta krizom otkrivaju razlike između turizma Hrvatske i njenih uvjetno rečeno konkurenata, zbog čega ne može vrijediti uzrečica "dok jednom smrkne, drugom svane". Iako se priča da Grčkoj prijeti raspad sistema po pitanju financija, pa potom i nova društvena kriza, Tunis ima mnogo ozbiljniju situaciju koja prijeti imati znatno dugoročniji učinak. Brutalni napad na turiste usred plaže došao je kao bolno iznenađenje zemlji koja je još u ožujku imala jako puno optimizma po pitanju povratka na turističko tržište, nakon pada zbog arapskog proljeća 2011. godine.

Uzaludan trud Tunisa
Na turističkom sajmu u Berlinu u ožujku tuniška ministrica turizma isticala je sigurnost turista na prvom mjestu, kazavši da gosti moraju biti sigurni i da se tako moraju i osjećati u njenoj zemlji, te podsjetivši da se unatoč svemu u Tunisu nije dogodio nijedan napad na turiste. Ovog proljeća izgledalo je da je ovo za Tunis  godina konsolidacije i rasta, nakon što je konačno lani promet u kolovozu i rujnu premašio onaj iz godine prije arapskog proljeća. Loša sreća i jedan pomahnitali student usred ljetne sezone pomeli su sav trud i novčana ulaganja koja je ta zemlja napravila u posljednijih nekoliko godina kako bi se vratila na scenu.

Tunis može zaboraviti na rezervacije do kraja ove godine.  Sigurnost je prioritet kad je u pitanju turistička industrija, nema tih akcija i niskih cijena koje će privući goste u nesigurne zone, pojedince možda nekako, ali ne i velike grupe odnosno organizatore putovanja koji riskiraju milijunske tužbe ako se nekome nešto dogodi. Grčka stoga zasad nema većih problema, jer financijska kriza još nije popraćena neredima, bar za sad. 

Upitan veliki povratak Grčke
Grci se stoga još nekako drže, iako su sve oči uprte u rezultate pregovora grčke Vlade s Europskom komisijom i kreditorima čiji bi ishodi trebali biti poznati za nekoliko dana. U međuvremenu, turoperatori se maksimalno trude uvjeriti javnost da nema značajnijih otkaza rezervacija, da se turisti u Grčkoj provode bolje nego ikad. Najveći problem trenutno su gužve na bankomatima, ali s terena se čuje da na mnogim bankomatima naprosto nema novca, kakve god kartice imali, a kartice često ne prolaze ni u trgovinama. Turistima se preporučuje nositi keš i spremati ga u sefove hotela.

Iako se o akcijama i spuštanju cijena u medijima tek sramežljivo govori, slike govore o sniženjima na svakom koraku, najavljuju se sniženja cijena hotela za čak 25 posto. Iako će puno toga ovisiti o tome što će se događati u narednim danima, čak i ako ne uslijede novi šokovi jasno je da će grčki turizam ove godine ostvariti znatno manji prihod od očekivanog. A još prije nekoliko mjeseci najavljivao se nastavak velikog povratka Grčke na turistički scenu, s optimističnim predviđanjima o porastu prihoda od gostiju. Grčka je lani povećala broj dolazaka za 23 posto, po prvi put premašivši brojku od 20 milijuna dolazaka, a nakon lanjskih 22 milijuna dolazaka (Hrvatska je imala 13 milijuna), Grčka je ove godine imala plan dosegnuti 24 milijuna.

No s druge strane, uvjeravanja turističkih profesionalaca da će Grčka biti dobro možda imaju osnova, ako se kriza ne razmaše u nešto ozbijnije po pitanju sigurnosti. Grčka je godinama u krizi, no tamo je turizam toliko razvijen da je sve prilagođeno gostu, na otocima na kojima se odvija većina turističkog prometa ne osjećaju se mnogo zbivanja u Ateni, a gosti su uglavnom povratnici navikli na mentalitet, pa već i krizu. Ne samo zato što je nepristojno naslađivati se zato što je susjedu crkla krava, Hrvatska se nema ni osnove veseliti da će imati neke veće koristi od grčkih i tuniških minusa ove godine, i tom kontekstu neće biti ni pametno interpretirati eventualne pluseve hrvatskog turizma u ovoj godini koji se očekuju.

Riješiti vlastite slabosti 
Grčka i Tunis su čarter destinacije s all inclusive resortima, što Hrvatska ima samo u tragovima, i agencije će svojim klijentima prije ponuditi Španjolsku ili Tursku, koje uostalom imaju neusporedivo više kapaciteta od Hrvatske koja je u sezoni puna. Jedan TUI ili Thomas Cook ne može spustiti čarter u Zadar i rasuti svoje goste po preostalim sobicama u okolnim selima. Naprotiv, situacija bi mogla igrati i protiv hrvatskog turizma, ako turoperatori potaknuti rezanjem cijena na Mediteranu stisnu hrvatske partnere u pregovorima za iduću godinu, što je scenarij kojeg svi nastoje izbjeći, bilo ulaganjem u dodatne sadržaje ili kapacitete. Zato trebamo manje gledati preko ograde i fokusirati se na vlastiti proizvod i probleme, od nedostatka investitora do sezonalnosti.