Nakon šest godina recesije, gospodarska aktivnost u Hrvatskoj se počela opravljati u 2015. godini, a da bi rast bruto domaćeg proizvoda ubrzao na 2,9% u 2016. godini dok se ove godine očekuje stopa rasta od oko 3,0%.

U skladu s kretanjima bruto domaćeg proizvoda, ovo je ujedno i treća godina u kojoj se očekuje nastavak rasta kako privatne potrošnje tako i investicija, ali i rasta kreditne aktivnosti. Naime, nakon što je kreditna aktivnost u protekloj godini pala za snažnih 5,1%, podaci usklađeni za tečajne razlike upućuju na oporavak iste još od početka ove godine.

Daljnje ublažavanje

Nakon godina razduživanja, danas svjedočimo kako je korporativna kreditna aktivnost u svibnju zabilježila rast od 1,4% u odnosu na kraj 2016. godine, dok su plasmani odobreni stanovništvu u istom razdoblju porasli za 1,5%.

Spomenuta izvedba posljedica je nastavka monetarne relaksacije od strane Europske centralne banke te Hrvatske narodne banke što je dovelo do pada kamatnih stopa na rekordno niske razine u proteklom razdoblju.

Pritom je prosječna kamatna stopa na kunske kredite odobrene stanovništvu i korporacijama pala za 1,4 postotna boda u protekle dvije godine te je u svibnju iznosila 6,94%.

Istodobno je kamatna stopa na kredite odobrene uz valutnu klauzulu pala za još viših 1,7 postotnih bodova na prosječnu razinu od 4,35%. Prema Indeksu financijskih uvjeta koji objavljuje Ekonomski institut, financijski su uvjeti zabilježili daljnje ublažavanje u prvom kvartalu ove godine te se nalaze na najnižim razinama od uvođenja praćenja indikatora, pri čemu je najveći doprinos došao od kretanja domaćih varijabli i to prvenstveno onih vezanih uz bankarski sustav.

Još dosta nenaplativih kredita

Optimističnu sliku pokazuju i podaci koji se odnose na novoodobrene plasmane koji su korporacijama zaključno sa svibnjem porasli za čak 2,3% na godišnjoj razini, a određeni pozitivni pomaci zabilježeni su i u sektoru kreditiranja stanovništva.

Nedvojbeno je kako razlozi za optimizam postoje, ali isto tako potrebno je uzeti u obzir i glavne izazove koji su pred bankarskim sektorom. Naime, još uvijek relativno visok udio nenaplativih kredita (13,9% u prvom kvartalu 2017.), posebice u korporativnom segmentu (28,5% u prvom kvartalu 2017.) sugerira kako bankarski sektor još mora proći proces čišćenja bilanci kako bi se smanjio trošak rizika, a posljedično i pospješio nastavak pada kamatnih stopa.

Rast investicija

Sve u svemu, u skladu s optimističnom slikom ekonomskog rasta i kreditna aktivnost počinje bilježiti oporavak.

Pri tome u narednom razdoblju možemo očekivati nastavak intenziviranja kreditne aktivnosti uslijed nastavka pada aktivnih kamatnih stopa, jačanja potrošačkog i poslovnog sentimenta, rasta investicijske aktivnosti, snažne turističke sezone te generalno rasta dobiti 
 kompanija.