Kao i kod prvih hrvatskih startupa prije nekoliko godina, tako i danas, kod novih startupa koji svoju budućnost vide u blockchainu i njegovoj primjeni, u Hrvatsku je know-how i kapital za njihov razvoj počeo opet pristizati iz Bugarske i Slovenije. Toliko o priči da ćemo se nametnuti kao startup HUB za regiju i da želimo poticati visoko-tehnološki razvoj. Bugarska i Slovenija tu priču, očigledno, provode u djelo.

Badava nam sportski uspjesi i optimizam koji donose, kad politički nema spremnosti, znanja ni umijeća da se ta golema pozitivna energija zrcali i kroz stvaranje poticajne klime za lokalni R&D i njegove pulene, startupe. Bez toga teško se može govoriti o pretvaranju Hrvatske iz manualne u R&D tvornicu, jedinu vrstu tvornice koja će imati smisla u budućnosti, u svijetu u kojem će manualne poslove raditi roboti, a u svim ostalima asistirati umjetna inteligencija.

Postižu tržišnu snagu

Ali pustimo nakratko tu “daleku” budućnost, koja nas očekuje već za tamo nekih pet do deset godina, dotad tko živ – tko mrtav, i hajdemo se koncentrirajmo na ovu, bližu nam budućnost, koja je izvan granica Hrvatske aktualna u zadnjih šest do 12 mjeseci.

Ovdje je vidimo po tome što sve više hrvatskih startupa radi ICO-e. Sve više hrvatskih startupa svoja sjedišta osniva izvan Hrvatske. Sve više hrvatskih startupa se bavi blockchainom, umjetnom inteligencijom, dronovima i robotima. Sve više hrvatskih startupa, i to posebno za razvoj blockchain projekata, operativnu i inu pomoć traži u Sloveniji. Regulativa je tamo jasna. Tamošnje Ministarstvo financija i Porezna uprava službe razvoju Slovenije, a ne kao kod nas. Preko ministarstva umirovljenika traže načina kako da se dočepaju i novca iz privatnog, drugog mirovinskog stupa.

S pojavom Æternityjevog Starfleet startup akceleratora, koji nominalno ima sjedište u Sofiji, a operativno je preko interneta otvoren svim blockchain startupima na svijetu, uključujući već sada i jednom hrvatskom startupu, tempo našeg lokalnog zaostajanja bit će još veći. Naime, u svijetu blockchaina upravo se grade ekosustavi, koji se temelje na novoj generaciji blockchain platformi, koje nesmiljeno akceleriraju budući razvoj.

Koriste tehnike koje su rafinirali IT divovi poput Microsofta, Googlea, IBM-a, Oraclea i SAP-a, da bi oko sebe izgradili ekosustave, koji podržavaju njihove tehnologije. Time jačaju i partnere i sami sebe te postižu i tržišnu snagu, kvalitetnija rješenja i bolje love tempo s konkurencijom. Znači, koriste najbolju svjetsku dobru poslovnu praksu. Za svaku pohvalu! Problem je što u Hrvatskoj država to sputava i zato se ne bi trebali začuditi, ako nam kroz nekoliko godina trendovi u Bugarskoj i Sloveniji postanu dominantni čimbenici u planiranju budućih gospodarskih aktivnosti. Potvrda da Vlada za Hrvatsku očigledno to vidi kao jedini model razvoja u području visokih-tehnologija (a trebamo se zapitati hoće li ikakvog drugog razvoja uopće i biti) samo potvrđuje pa i betonira činjenica da od hrvatske softverske industrije Vlada ne kani raditi vertikalnu industriju u Strategiji pametne specijalizacije.

Drugim riječima, ne dopušta joj samoj da dođe do besplatnog kapitala iz EU fondova da bi ovdje stvorila još Rimaca, Infobipa i Nanobita.

Ubrzani razvoj u svijetu

U svijetu u kojem je grad Tokio još lani pokrenuo blockchain akcelerator, gdje po jedan takav imaju Deutsche Bank i The Bank of England, gdje u Švicarskoj postoji mjesto fokusirano samo na blockchain, gdje EU vodi politiku razvoja blockchaina i umjetne inteligencije, o tom se svijetu, mi u Hrvatskoj još uvijek pitamo što bi s tim?! Pa ništa. U svoje vrijeme ovdje nije imao šanse ni Nikola Tesla. Srećom novi Tesle neće morati potegnuti skroz do SAD-a, dovoljno će biti da skoknu do Ljubljane ili Sofije.