Najveći izazov u tom procesu bit će pronalazak stručnih kadrova, a država treba dodatno omogućiti razvoj infrastrukture, kao i razviti kriterije za odabir projekata koji će se podupirati”, istaknuli su sudionici panel diskusije o tranziciji IT-a iz horizontale u vertikalu.
Kako je poznato, prema Strategiji pametne specijalizacije (S3), IT sektor napokon će postati vertikalna os. O tome što ć e to značiti za razvoj novih digitalnih proizvoda, za povlačenje dodatnih sredstava EU fondova, za edukaciju i zapošljavanje te za razvoj sofisticiranih digitalnih vještina na prvom panelu jučerašnje konferencije „Smart industry: Pametnim industrijama do ubrzanog razvoja i rasta hrvatskoga gospodarstva“ govorili su predstavnici vodećih kompanija za razvoj digitalnih rješenja, inovacije i infrastrukturu.
Sanja Svilokos, članica uprave za poslovanje tvrtke In2 istaknula je veliku potrebu da Hrvatska kao zajednica krene stvarati uvjete da se ovi procesi počnu događati sustavno, čime će se ublažiti i manjak IT stručnjaka s kojima se industrija suočava.
“Naši jednorozi su i dalje stvar ideja i entuzijazma pojedinaca, a ne sustava, i pitanje je koliko je takvih ideja ostalo nerealizirano zato što sustav ne postoji. Dostupnost europskog novca bit će jako važna da pronađemo nove resurse kojima ćemo realizirati te ideje”, kazala je Svilokos.
Berislav Lastrić, ICT Program Manager u A1 Hrvatska istaknuo je da su telekomi, iako najvećim dijelom pružaju horizontalnu uslugu, spremni za iskorak u kojem će nuditi vertikalna rješenja, odnosno produkte koje će opet nuditi kao usluge. U vertikalizaciji vidi i rješenje za jačanje kadrova te bolju povezanost.
Drago Cmuk, direktor CADCAM Group upozorio je da se u Hrvatskoj ICT i dalje banalizira, ne angažiraju se stručnjaci, a podaci koji se prikupljaju praktički se bacaju jer se ne iskorištavaju. Usto, dosad nije bilo okruženja za realizaciju ideja koje ne moraju nužno biti spektakularne da se pretvore u dobar posao, a primjer je platforma Uber.
“Mi još uvijek praktički moramo ići od vrata do vrata i uvjeravati da su naši proizvodi ključni kako bi se povećala produktivnost ili smanjili troškovi poslovanja. Također, na tržištu je puno loših proizvoda i trebat će dobro paziti na kriterije kod bespovratnih potpora”, kazao je Cmuk.
Jurica Franetović, Sales Director Telecom za CSE regiju u američkoj kompaniji Vertiv istaknuo je kako je u pandemiji njihova kompanija naišla na ogroman interes i potrebu za njihovim uslugama i proizvodima. Radi se o jednom od vodećih globalnih dobavljača digitalne infrastrukture i rješenja za kontinuitet poslovanja koji je lani otvorio novi proizvodni pogon za integrirana modularna rješenja u Rugvici kod Zagreba.
“Digitalna transformacija funkcionira ako funkcionira infrastruktura, i ako država napravi okruženje, imat ćemo i transformaciju i privući ćemo stručnjake”, kaže Franetović.
Slavko Vidović, ravnatelj ILBA akademije istaknuo je da Hrvatska konačno ima priliku da se digitalna rješenja konačno krenu spajati s drugim djelatnostima, kako bi se potaknuo razvoj pametnih industrija.
Tomislav Jukić, član Uprave, mStart istaknuo je kako oni nemaju problem s kadrovima, tvrtka je sa 100 došla na 400 ljudi. “No, osiguranjem lakšeg pristupa fondovima Hrvatska ima priliku stvoriti okvir za rad mladih ljudi koji ga sad traže u inozemstvu, a ako tu ispune svoje potrebe mogli bi puno napraviti za ovo društvo”, kaže Jukić.
Ante Laušić Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Ante Laušić, izvršni direktor za tehnologiju kompanije Tokić, vodećeg trgovaca autodijelova i popratne opreme sa 110 poslovnica u Hrvatskoj i Sloveniji, istaknuo je pametna rješenja u području prometa i mobilnosti, jednom od pet prioritetnih tematskih područja Strategije pametne specijalizacije, a u kojima bi se u novoj Strategiji, prema najavama, trebala pridružiti još dva – IT te drvo.
Laušić tako ističe da je 4.0 filozofija kojom se vode u Tokiću 4.0 i koju provode posljednjih sedam do osam godina, a zahvaljujući kojoj su uspjeli unaprijediti poslovanje te gotovo udvostručiti broj zaposlenih. Tokić tako danas zapošljava više od tisuću radnika.
“Ulaganje u inovacije i tehnološki razvoj, razvoj dobrih odnosa s našim partnerima, odnosno dobavljačima, ulaganje u zaposlenike te u konačnici u kupce, naše najvažnije partnere, prioriteti su Tokića”, istaknuo je Laušić.
Ono što je zanimljivo je da je Tokić kao dio konzervativne industrije uspio uvesti pametnu tehnologiju u poslovanje i od iste itekako profitirati.
“Tokić je jedan od pionira primjene robotske procesne automatizacije te danas imamo više od 200 robota koji godišnje odrade više od pet milijuna raznih manualnih repetitivnih aktivnosti”, kaže Laušić te dodaje da su zaposlenici u početku prema robotima pokazivali otpor no danas ih, uviđajući njihove prednosti, svesrdno pozdravljaju te pozivaju na širu primjenu. Roboti im također, nastavljau, olakšavaju da poboljšaju korisničko iskustvo.
Alen Delić Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Alen Delić, potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti i konzultant za informacijsku sigurnost dao je svoj osvrt na pametna rješenja potrebna u području sigurnosti.
U vremenu kada je sve online i u oblacima raste i broj kibernetičkih napada. Delić upozorava da moramo sustavno raditi na obrani. “Naš je problem što ne analiziramo koje su nam prijetnje, a sukladno tome niti ne razvijamo rješenja u području sigurnosti”, ističe. Jedno od rješenja su primjerice, navodi Delić, digitalni certifikati. Dobar primjer za to su e-računi koji sadrže informacije koje su jako bitne i za koje moramo imati sigurnosna rješenja. “Digitalni je certifikat samo jedan od segmenata zaštite. No, njihovu važnost moramo ozbiljnije shvatiti jer se radi o puno elemenata koje moramo zaštititi”, upozorava Delić. Istovremeno upozorava da mora postojati ili regulativan koja točno nalaže što u području sigurnosti treba raditi ili ćemo imati primjere dobre prakse, kakvi su upravo certifikati. Dobivanje certifikata pak iznimno je komplesno i zahtijevno, no nužno.
“Informacijski posrednici moraju dokazati da pružaju sigurna rješenja”. Što se pak ocjene informacijske sigurnosti u Hrvatskoj tiče, ona nije najbolja. “Ako se pozivamo na relevantna istraživanja onda smo ispod prosjeka. Dolazi do šteta o kojima se ne priča. Usto, razumijevanje potreba sigurnost je iznimno nisko. Koliko god se priča da je to važno i nužno, no kod nas se to i dalje svodi na koliko novaca mramo uložiti”, napominje Delić te dodaje da na sigurnosti moramo raditi sustavno.
Zlatka Tečec Ribarić. Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Pametna rješenja u prioritetnom tematskom području Energija i održivi okoliš dala je dr. sc. Zlatka Tečec Ribarić, direktorica PJ Digitalne platforme i sustavi, KONČAR – Institut za elektrotehniku. Hoćemo li ili nećemo postati klimatski neutralna država, kao što nalaže Europska unije Zelenim planom ovisit će, kaže Tečec Ribarić, o implementaciji niskougljične strategije. “Končar je tu u zahvalnijoj situaciji jer mi isporučujemo tehnologiju.No voljeli bi da nam strategija omogući da implementramo domaću tehnologiju na domaćem tržištu, a ne da imamo situaciju da se hrvatskim novcima financiraju strana rješenja”, upozorava Tečec Ribarić. Navodi pritom da je kompanijama u razvoju visokotehnoloških rješenja potrebna pomoć. “Razvoj je jako skup i potrebna nam je podrška koju njemačke tvrtke, primjerice, imaju, a mi je nemamo”, ističe.
Za postizanje klimatske nutralnosti, kaže, potrebna će biti i suradnja znanosti i gospodarstva. Upravo su takav projekt – onaj SafeTRAM realizirali u Končaru, zahvaljujući europskim novcima, odnoso IRI natječajem, i to u suradnji s FER-om. “Razvili smo algoritme koji su ispred vremena. Također, dobili smo inženjere sa znanjima koja bez tog projekta ne bi imali”, naglašava važnost sufinanciranja u razvoju velikih i pametnih rješenja. No Tečec Ribarić upozorava da nisu sigurni hoće li im IRI novac ponovno biti dostupan budući da se pretpostavlja da će biti namijenjena malim i srednjim kompanijama.
Suzana Jagušt Kolevski
Suzana Jagušt Kolevski, Team Lead Manadžerica, Healthcare Engineering, iz tvrkte GlobalLogic, američka kompanija koja više od 20 godina savjetuje, dizajnira i kreira softverske i digitalne proizvode, u raznim sektorima, pa tako i u zdravstvu, govorila je o prioritetnom području zdravlje i kvaliteta života.
“Danas je nezamisliva proizvodnja modernog uređaja bez primjene softverskog inženjerstva, a ona je u području zdravstva posebno široka”, ističe.
Kao primjer navodi i proizvod svoje kompanije razvijen u Hrvatskoj. Riječ je o inzulinskoj pumpi za osobe koje boluju od dijabetesa, a na čijem je razvoju radilo desetak inženjera. “Inzulinska pumpa predstavlja najmoderniji način liječenja te svakodnevno dozira primjerenu dozu inzulina pacijentu. Benefiti za iste su ogromni jer ista olakšava život, omogućuje veću fleksibilnost te poboljšava kvalitetu života”, navodi Jagušt Kolevski.
Osvrnula se i na tržište rada u Hrvatskoj i koliko je teško dobiti kvalitetnu i visokokvalificiranu radnu snagu. “Nije lako ekipirati kadar koji je na dugi rok spreman marljivo i mukotrpno raditi. Domaći inženjeri imaju znanja za odraditi nakompleksnije projekte, no do istih nije lako doći”, ističe.
Od povezanih zdravstvenih sustava do rješenja za upravljanje kliničkim ispitivanjima, GlobalLogic surađuje s nekima od vodećih svjetskih kompanija za medicinske tehnologije i bio znanosti kako bi im pomogao u ostvarenju vrhunskih digitalnih iskustava s pacijentima i transformiranju upravljanja zdravstvenom njegom.
Jasmina Ranilović Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Što je bioekonimija i koje se prilike otvaraju u tom području, kao i onom prehrane, objasnila je Jasmina Ranilović, direktorica projekata i primijenjenih istraživanja iz Podravka, te predsjednica Tematskog inovacijskog vijeća RH Hrana i bioekonomija. “Bioekonomija iskorištava prednosti biomase, odnosno otpada te tako štiti prirodu. Prilike su ogromne”, ističe Ranilović. U Podravci, konkretno, zahvaljujući novcima iz IRI2 natječaja, radili su na projektu potencijala iskrištavanja nusproizvoda koje dobivaju proizvodnjom ajvara. Nakon četiri godina rada na projektu dobili su hladno prešano ulje od sjemenki paprike te nove proizvode od ulja. Također, razvili su koncept tehnologije kako dobiti ulje od nusprodukta. “Osim novih proizvoda imamo novi život. Ostvarili smo dakle, prijelaz iz linearnog u kružno gospodarenje, a to nije niti brzo niti jeftino. Sad smo, primjerice, spremni za komercijalizaciju no treba nam sufinanciranje za novu tehnologiju koja će omogućiti nove proizvode” objašnjava Ranilović.
To sufinanciranje pak, smatra Ranilović, trebala bi omogućiti i olakšati država.
“Što prije bi trebali napraviti strategiju kružne bioekonomije te nakon toga Akcijske planove. Moramo što prije krenuti. Desetak zemalja EU ima strategije kružne ekonomije. Hrvatska mora što brže djelovati”, upozorava Ranilović te dodaje da poduzetnici također čekaju i donošenje Strategije pametne specijalizacije na temelju koje će ovakva rješenja kakva razvija Podravka, ali i ostale domaće kompanije, povlačiti novac iz europskih sredstava.
