Izuzev turističkog sektora i nekolicine drugih kompanija, hrvatsko tržište kapitala je u proteklim godinama generalno gledano bilo obilježeno stagnacijom i niskim prinosima. Međutim, gledano od početka ove godine ono je po rastu dionica među nekoliko najboljih tržišta u Europi. Zdravije stanje ekonomije, BDP bolji od očekivanog, rast profitabilnosti kompanija, pad kamata na depozite te niz ostalih pozitivnih makroekonomskih indikatora napokon su počeli davati impuls za rast dioničkog tržišta.

Dionički indeks Zagrebačke burze (Crobex) od početka ove godine je u plusu od 8,40 posto, a ako uključimo i dividende, ovogodišnji prinos je čak 11 posto. Ako od početka godine gledamo sva europska tržišta, od Crobexa bolji prinos imaju jedino indeksi Rusije, Mađarske i Estonije.

Sve ostale europske zemlje imaju niži rast, odnosno, dobar dio zemalja eurozone u ovoj godini ima i pad tržišta. Primjerice, četiri najveće ekonomije u eurozoni, Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska u ovoj godini imaju pad dioničkih indeksa, pri čemu je najgore u Italiji koja ima minus od čak 20 posto.

Podizanje s dna

Bolje kretanje hrvatskog tržišta kapitala u odnosu na ostatak Europe, a poglavito eurozone je bilo realno za očekivati. Hrvatska je ekonomija prije otprilike dvije godine doživjela dno, te od tada kontinuirano traje polagani oporavak.

Tako je prošlog tjedna potvrđen rast gospodarstva u drugom tromjesečju po stopi od 2,8 posto, što je sedmi uzastopan kvartalni rast ekonomije. U tromjesečju u kojem se trenutno nalazimo BDP bi trebao ubrzati na tri ili više posto, a ako se to ostvari to će biti najveći rast od 2007. godine.

Prelijevanje novca

Podaci o rastu profitabilnosti kompanija uvrštenih na ZSE upućuju na to da ovogodišnji rast ima realnu podlogu. Ako isključimo Inu čije poslovanje najvećim dijelom ovisi o kretanju nafte, a ne o stanju u Hrvatskoj, konsolidirani profit svih ostalih kompanija uvrštenih na ZSE je tijekom prošle godine uvećan za oko 30 posto.

Ovakav tempo rasta dobiti nastavljen je i tijekom prvog ovogodišnjeg polugodišta, a ako tome dodamo i rekordno niske kamate u bankama te povijesno niske prinose na obveznicama, realno je bilo za očekivati početak prelijevanje novca na tržište dionica.

U korist domaćih kompanija idu i visoke valuacije na tržištima eurozone koje se u ovom trenutku nalaze na gornjem rasponu povijesnih cijena, što upućuje da ova tržišta imaju ograničeni potencijal rasta uz popriličan rizik od pada.

Odnosno, kada usporedimo valuacije domaćih s kompanija zapadno od Hrvatske, domaće kompanije se često trguju uz duboki diskont. Primjerice, ako gledamo cijene kompanija u odnosu na profite, medijan pokazatelja EV/EBIT (dionički kapital + dug – cash / dobit prije kamata i poreza) za dionice iz Crobexa iznosi 13,01, dok isti pokazatelj za njemački DAX iznosi 17,21 te za američki S&P 18,64. Stoga, s obzirom na dobit prije kamata i poreza, domaće dionice se trguju 25 posto niže od njemačkih te 30 posto jeftinije od američkih. Neki će reći da je to sasvim prihvatljivo jer se za Hrvatsku traži veća premija na rizik.

Ovo bi bilo točno kada bi gledali navedeni pokazatelj u izolaciji od ostalih. Međutim, za razliku od kompanija iz eurozone i Amerike kojima profiti stagniraju već nekoliko kvartala, profiti domaćih kompanija posljednje dvije godine rastu po dvoznamenkastim stopama te nalaze se na početku novog poslovnog ciklusa.

Potisnute cijene

Osim što su domaće dionice podcijenjene u odnosu na profite, podcijenjene su i u odnosu na imovinu.
Primjerice, medijan omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti za kompanije iz Crobexa iznosi svega 0,99, dok isti ovaj pokazatelj za eurozonu iznosi 1,70 te za Ameriku 3,40. Iz ovoga se vidi da su cijene hrvatskih dionica unatoč nedavnom rastu i dalje cjenovno potisnute te imaju prostora za daljnji rast. Također, financijski rezultati domaćih kompanija za treće tromjesečje bi trebali biti dosta dobri te bi trebali dovesti do novog rasta profitabilnosti, a posljedično tome i rasta cijena dionica.