Bazga, biljka koja je dugo bila zapostavljena, sada sve više privlači pažnju poljoprivrednika u susjednoj Srbiji, posebno na sjeveru Vojvodine. Razlog za to su njeni izuzetno visoki prihodi, niži troškovi uzgoja i rastuća potražnja na tržištu. Ova biljka, koja najbolje uspijeva na pjeskovitim zemljištima, postaje sve popularnija među voćarima, a najčešće se uzgaja sorta “Hasberg”, koja dolazi iz zapadne Europe. Na tržnicama, proizvodi od bazge, poput sokova i pekmeza, već godinama imaju visoku potražnju, što dodatno motivira proizvođače da se okrenu ovoj isplativoj kulturi, piše Klik.hr.

Zadružno gospodarstvo

Sjajni rezultati Zadruge Šparoga – zašto ih više ne slijedi njezin primjer?

Bazga donosi prinos od 10 do 12 tona po hektaru, a prema riječima proizvođača, zarada može iznositi preko 4300 eura po hektaru. Jene Šerfeze, jedan od uspješnih uzgajivača bazge iz Horgoša, ističe da prihodi mogu biti i duplo veći ukoliko se savladaju sve vještine uzgoja i priroda pruži povoljne uvjete. “Na istoj parceli možete dobiti najmanje isto toliko prinosa kao kod grožđa, a ulaganja su znatno manja. Bazga gotovo da ne zahtjeva kemijsku zaštitu, čime se svrstava u organsku proizvodnju. Osim toga, mnogo se lakše bere od grožđa,“ objasnio je Šerfeze.