Na blagajni glasate novčanikom svaki dan, ali strankama je to previše?

Autor: Bernard Ivezić , 27. siječanj 2016. u 22:00

Hrvatska se neće pokrenuti samo od gradnje mostova, pruga i cesta već i od otvaranja prilika za domaću industriju da ponudi vlastita rješenja za probleme s kojima se susrećemo, a primjer straha od pokradenih glasova, lako se liječi pomoću tehnologije.

Zamislite iduće parlamentarne izbore. Probudite se ujutro. Otvorite MAXtv, VipTV, Terrakom TV ili EvoTV i umjesto da izlazite na hladnoču, na daljinskom upravljaču otvorite meni s glasačkim listićem, kliknete stranku i kandidata koji vam se sviđa – i obavili ste svoju građansku dužnost.

Ili pak uzmete samo mobitel, autentificirate se svojim otiskom prsta, snimkom rožnice ili jednostavno PIN-om internetskog bankarstva i u posebnoj aplikaciji, koju ste skinuli s AppStorea ili Google Playa, kliknete na stranku i kandidata po vašem izboru. I opet ste obavili građansku dužnost. Ili pak to isto možete napraviti preko mobilnog ili internetskog bankarstva, ili pak na obližnjem bankomatu. Možete također uči i u najbližu sportsku ili neku drugu kladionicu.

Ispunite glasački listić jednako kao što možda ispunjavate onaj sportski i predate ga uz svoju osobnu iskaznicu i dobijete potvrdu. Budući su sportske i ine kladionice povezane izravnom vezom s Ministarstvom financija, slično kao i fiskalne blagajne, nema sumnje da su podaci s vašeg listića na sigurnom. Ili za one koji vole jutarnju kavu, izlazak na izbore može postati posjet obližnjem kafiću. Naručite kavu i na pokretnom POS uređaju, dok plaćate karticom ili budućim mobilnim plaćanjem, i upisujete PIN, ujedno upišete i broj stranke i kandidata za kojeg glasate. I za to dobijete potvrdu, a Ministarstvo financija kroz sustav fiskalizacije odmah dobiva podatke o vašem izboru.

Evidencija glasa
Naravno, teško je očekivati da bi takvi izbori bili tajni. Netko bi u tom slučaju s nepogrešivom točnošću znao tko ste vi i kako ste glasali. Štoviše, najveća hrvatska softverska tvrtka Infobip čak ima tehnologiju koja može geolokacijski provjeriti gdje se nalazite dok glasate i na taj način utvrditi da ako glas dolazi iz vašeg doma, onda je uz sve ostale potvrde, on svakako vaš. Amerikanci su ponudili rješenje i za one koji žele da se ne zna za koga su glasali. Oni mogu otići na birališta i umjesto papirnato svoj glas ostaviti na uređajima poput bankomata. Glas se odmah evidentira, mogu glasati samo jednom i ako im treba papirnata potvrda i to mogu dobiti. Ili se pak može ispuniti papirnato, a onda se dodatno evidentira i elektronički.

Tehnologiju za takav sustav glasovanja jednoj američkoj kompaniji isporučuje zagrebački MicroBLINK iza kojeg stoji jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika nove generacije Damir Sabol. Iako svi ovi primjeri u Hrvatskoj zvuče krajnje groteskno, politička stranka ORaH je prije godinu i pol na svojim unutarstranačkim izborima koristila rješenje koje je razvila zagrebačka tvrtka Mobility čiji je proizvod e-Vote danas uspješan izvozni proizvod. Možda vam sve to zvuči groteskno. Niste navikli. No, vaša djeca jesu. Svaki dan u školi njihovi nastavnici koriste e-Imenik i svojim glasom od 1-5 ocjenjuju vašu djecu. Njima nije neprirodno da i sami koriste tehnologiju kako bi iskazali svoj glas. Uostalom, lajkaju na Facebooku.

Estonski primjer
To radite i vi iako možda niste na Fejsu. Umjesto toga ste svaki dan u trgovini, kafiću, restoranu, kiosku, na tržnici ili naplatnim kučicama. A svaki put kad dođete na blagajnu u trgovini dogodi se isto. Prodavač/ica vas pita da li je to vaše, a vi kažete da i svojom karticom i PIN-om potvrđujete taj vaš izbor koji ste s polica skupili u košarici. Jednako kao što vas na glasačkom mjestu netko pita za osobnu i onda u zamjenu za taj podatak pruži glasački listić – da s njim radite što vas je volja. Neki glasaju na način koji je propisan i ubace listić u glasačku kutiju, neki ne.

No, proces glasanja osobnom iskaznicom s jedne i onaj glasanja novčanikom vrlo se malo razlikuju. Za razliku od Hrvatske gdje je pričati o tome tabu tema, u Estoniji nije. Estonci su već dva puta (2009. i 2014.) preko interneta glasali za Europski parlament, a nakon testa 2005. godine na taj način glasaju i za svoj nacionalni parlament. Glasati elektronički za njih nije obveza, već mogućnost koju redovito koristi više od 100 tisuća građana. Ne vidim razloga zašto i Hrvati ne bi imalu tu mogućnost, a o sigurnost zasad ne bih. U Hrvatskoj su, uz svu savršenost postojećeg sustava, glasali mrtvi, oni koji ne žive u ovoj zemlji, a sada vidimo da ima i regularnih glasova koji nisu zabilježeni.

Komentirajte prvi

New Report

Close