Ministar poljoprivrede Davor Romić visoko je postavio letvicu za svoj tim, namjeravaju realizirati vrlo ambiciozne projekte. Zagrizli su u divovski zalogaj i doista će biti zanimljivo pratiti hoće li realizirati sve najavljeno ovaj tjedan na prvom druženju s novinarima ili će i njima, kao i bivšim garniturama, lobiji skresati krila i uplesti ih u mrežu svojih interesa.

I prethodnici su imali dobrih ideja, no topile su se s odmakom mandata. Božidar Pankretić omogućio je kupoprodaju oranica uz potporu iz državnog proračuna od 40 posto. Petar Čobanković je gospodarstvima velikim do 10 hektara sufinancirao 50 posto troška navodnjavanja, onima s više od 200 hektara čak 80 posto, bez ikakvih limita.

Bez kriterija
Tihomir Jakovina je, čini se, zakuhao najpapreniju kašu. Potpore za prvi natječaj iz ruralnog programa za mjeru četiri, pravdajući se golemim brojem od 1107 zahtjeva, povećao je sa 360 na 862 milijuna kuna, što je polovica sredstava raspoloživih iz Europskog ruralnog fonda za razvoj poljoprivrednih gospodarstava za razdoblje do 2020. Od tog iznosa 512 milijuna kuna podijelio je mimo kriterija EK na 11 tvrtki za njihov 21 projekt. Ostatak novca razmrvljen je na 200-njak projekata, a oko 900 je odbačeno.  

Problematiku naslijeđenu od Jakovine Romić rješava uključivanjem Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije od koje traži ocjenu jesu li prekršeni EU kriteriji. Odgovor će presuditi hoće li 21 projekt ipak biti odbačen, a novac preraspodijeljen na prethodno odbijene investicije. Činjenica da je kod podjele 862 milijuna kuna izostavljen kriterij "povezanih društava" dok je već u drugom natječaju teškom manje od 90 milijuna kuna ugrađen dovoljan argument za uskratu potpora. U protivnom ceh od 512 milijuna kuna platit će porezni obveznici. Već ovaj rasplet ilustrirat će jesu li lobiji i dalje jači od javnog interesa i poticanja razvoja ruralnih područja.  

U fokusu Romićeva tima bit će i sirovina iz šumarstva namijenjena za obnovljive izvore energije (OIE). Zbog toga će se goleti pošumljavati brzorastućim drvnim vrstama. Dok Ministarstvo poljoprivrede planira kako povećati ovu sirovinu Ministarstvo gospodarstva lani je četiri petine raspoloživih kvota za OEI iz drvne mase dalo špekulantskim tvrtkama bez kilograma sirovine, a uskratilo ih pilanama i drvnoj industriji, iako svi u vlastitim dvorištima imaju 50-100 posto potrebne sirovine. Može li Romić ispraviti nepravdu učinjenu sektoru koji pripada njegovu portfelju? Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi na listi je projekata za aktualni mandat. Romić ne skriva namjeru da se zatvori krug od primarne proizvodnje preko prerađivačke industrije do polica trgovaca, uz konkretne sankcije za neposlušne. No, mora ga kreirati s ministarstvima gospodarstva i vanjskih poslova što nije nimalo laka zadaća. Naime, lobiranja trgovaca već hvataju petu brzinu.

Osinje gnijezdo
S druge strane, proizvođači se očajnički nadaju potpori. S njihovih adresa slijeva se bujica primjera, za ulazak na policu, tvrde, moraju dati 40 do 80 posto od maloprodajne cijene proizvoda. Domaći trgovci ne pumpaju previsoko rabate, ali jako kasne s plaćanjem. Stranci su uredne platiše, no deru im kožu s rabatima, žale se brojni poduzetnici. Dirnuli ste u osinje gnijezdo, čula sam na desetke puta u telefon po objavi tekstova na ovu temu.  Odluka da se zakonom, a ne kodeksom riješi "nepoštena" problematika pogodak  e u "sridu".

Hrvatska još nije zrelo društvo za kodeks što svjedoče i susjedi Slovenci. Usvojili su kodeks 2011. imenovali i pravobranitelja "vezanog" uz Ministarstvo poljoprivrede. Izvješće o nadzoru tržišta Dežele za 2015. vrvi podacima o nepoštivanju kodeksa, a sankcija nema. Uspije li Romićev tim bar ova tri projekta staviti na čvrste temelje, one koji jamče poslovnu klimu bez pogodovanja učinit će mnogo.