Je li naziv – Ministarstvo poljoprivrede – dovoljno ilustrativan sinonim koji uspješno spaja sve sektore sadržane u svom portfelju: poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo, ruralni razvoj te prehrambenu i drvnu industriju? Ili mu u ovo kratko (ali prepoznatljivo) ime ipak treba nakalemiti sve spomenute riječi te stvoriti dugu, nepreglednu trakavicu? I time zadovoljiti očekivanja određenih skupina, ali i dobiti teško izgovorljivu "kovanicu" kompliciranu i za napisati. Koja bi u brojnim službenim dokumentima zapravo nepotrebno trošila previše centimetara prostora. 

Ministrovo obraćanje
Bi li možda učinak u proizvodnji hrane i održivom razvoju nacionalnog agrara bio izdašniji pod novim imenom? I laiku je, vjerujem, potpuno razvidno da samo ime ne donosi rezultate, nigdje pa ni u poljoprivredi. Ali, izgleda baš i nije pojedinim zastupnicima u Saboru koji su prošlog tjedna potrošili dosta minutaže iznoseći prijedloge o potrebi promjene naziva Ministarstva poljoprivrede. Više je četvornih kilometara pod šumom nego pod poljoprivrednim zemljištem, jedan od izrečenih zastupničkih argumenata u borbi za novo ime.  

Prošlog tjedna, prvi put u novijoj povijesti hrvatske demokracije u Sabor je naime, došao novi ministar poljoprivrede Davor Romić kako bi zastupnicima koji izabrali rad u Odboru za poljoprivredu već na prvoj sjednici iznio što su, po njegovoj ocjeni, prioriteti hrvatskog agrara te na kojim će projektima temeljiti svoj mandat.  U žamoru (ne)argumentiranih ocjena, čak i nekoliko nepotrebnih podmetanja, tek je dvoje zastupnika svojim istupom pokušalo dati konstruktivan okvir za buduće aktivnosti i rasprave, dok se predsjednik Odbora Branko Hrg držao uloge dobrog domaćina.

Zastupnica Mosta, inženjerka agronomije Ljubica Ambrušec, uputila je apel da se na Odboru ne preslikava praksa iz velike Sabornice o tome tko je više kriv za nagomilane probleme. "Poljoprivreda je na koljenima, zaboravimo na političke netrpeljivosti i okrenimo novu stranicu," naglasila je Ambrušec.  

Polazne točke 
Na tom se tragu, gotovo neočekivano, uspio pronaći i Romićev prethodnik, bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Iako sam nije smatrao bitnim izraditi nijedan strateški okvir za šaroliki resor za čijim je kormilom proveo četiri godine rekao je da podržava svoga nasljednika i njegovu najavu da već od idućeg dana okupi znanstvenu zajednicu, realni sektor i državne strukture kako bi se definirale polazne točke za kreiranje poljoprivredne, prehrambene te strategije šumartsva i drvne industrije.

Jakovina je čak posebno naglasio kako kroz rad saborskog Odbora za poljoprivredu namjerava korektno surađivati s novim ministrom Romićem. Bit će maksimalno kooperativan i podržat će svaki dobar projekt koji dođe na usvajanje u Sabor, najavio je Jakovina koji je u zastupničku klupu došao preko liste SDP-a. Premda mu je Romić odmah poentirao odgovorom – da u Sabor neće slati loše nego isključivo kvalitetne projekte, bit će zanimljivo pratiti razvoj situacije. Hoće li Jakovina idućih mjeseci doista glasovati po vlastitoj savjesti, kako je obećao na prvoj sjednici Odbora za poljoprivredu, ili će se ipak morati držati stranačke stege. 

Model samozapošljavanja 
Strateški dokumenti, zemljišna reforma, navodnjavanje, revizija aktualnoga i izrada novog programa ruralnog razvoja za razdoblje nakon 2020. te efikasniji rad s udrugama kojih je 1067 registrirano po zakonskim uvjetima, dok ih je u registru ministarstva 1300, temelji su na kojima će graditi svoj mandat, izvijestio je zastupnike ministar Romić. Najavio je i kako riješiti sve dvojbe oko definicije što je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Najbolji model samozapošljavanja upravo je OPG, no samozapošljavanjem se ne može obrađivati 1500 hektara što se danas pokazuje, poručio je Romić mešetarima pripravnim za lov u mutnom.