Katarina Pavlović menadžerica je u poreznom odjelu revizorsko-konzultantske tvrtke Crowe Horwath

Već dugi niz godina jednu od glavnih kočnica razvoja zdravog poduzetništva u Republici Hrvatskoj predstavlja nemogućnost naplate potraživanja.

Poduzetnici se godinama muče s naplatom potraživanja za uredno obavljene usluge i dobra isporučena poslovnim partnerima, državnim institucijama, fizičkim osobama i drugima. U praksi, tako često možemo vidjeti da se jednako ponašaju oni dužnici koji mogu podmiriti svoje obveze prema vjerovnicima kao i oni koji to ne mogu. U uvjetima smanjene likvidnosti, kao i već duboko ukorijenjenje poslovne prakse neplaćanja bez obzira na razloge, poduzetnici pokušavaju naplatiti svoja potraživanja na razne načine, šaljući opomene, tražeći kompenzacije ili cesije, kroz ovršne postupke, tužbe, predstečajne nagodbe i sl.

Besplatno kreditiranje 
Međutim, kada se radi o pravu poduzetnika na namirenje svojih potraživanja za preplaćene poreze prema Ministarstvu financija, Poreznoj upravi koja imaju na temelju podnesenih zahtjeva za povrata preplaćenog PDV-a (pretporeza) odnosno mjesečnih ili godišnjih prijava poreza na dodanu vrijednost, ili po nekoj drugoj osnovi, tu se s druge strane razvila praksa, da se "podrazumijeva" da Porezna uprava prekorači zakonski propisane rokove za povrat poreza poduzetnicima te da se na taj način besplatno kreditira jedno vrijeme od strane poduzetnika. 

Neće u sporove
Iako je većina poduzetnika upoznata s činjenicom da imaju zakonsko pravo od Porezne uprave potraživati isplatu zateznih kamata za zakašnjeli povrat poreza, većina tu zakonsku mogućnost ne koristi. Razlog zašto poduzetnici ne koriste danu zakonsku mogućnost traženja zateznih kamata od Porezne uprave je najčešće taj, što je poslovna praksa pokazala da Porezna uprava u pravilu ignorira ili odbija zahtjeve za isplatu zateznih kamata poduzetnicima u slučajevima prekoračenja zakonskih rokova za povrat poreza te većina poduzetnika, vođena tim iskustvom, niti ne razmišlja o tome da ulazi u sporove s Poreznom upravom i da na taj način utjeruje pravdu i ostvaruje svoja zakonom zajamčena prava.

Uobičajeno je da kada poduzetnici traže veće iznose preplaćenog poreza na dodanu vrijednost da Porezna uprava pokrene postupak poreznog nadzora kako bi utvrdila da su ispunjeni svi propisani uvjeti za povrat tog poreza. Takvi nadzori u pravilu traju po nekoliko mjeseci, ali mogu trajati i duže. U tom periodu dok traje porezni nadzor Porezna uprava "zadržava" porez kod sebe te vrši povrat u pravilu tek po završetku nadzora. Također, kada se ne pokrene službeni porezni nadzor, Porezna uprava u pravilu vraća preplaćeni porez nakon propisanih rokova za povrat. Međutim, takav način postupanja Porezne uprave nema zakonsko uporište te svako zadržavanje sredstava poreznog obveznika nakon propisanog roka predstavlja kršenje propisa, što poduzetniku daje pravo podnošenja pisanog zahtjeva Poreznoj upravi za isplatu zateznih kamata za razdoblje od kada je nastao zakonski uvjet za povrat do dana izvršenja povrata.

Prema Zakonu o PDV-u ako porezni obveznik zahtijeva povrat preplaćenog PDV-a, Porezna uprava obvezna je izvršiti povrat u roku od 30 dana od dana predaje prijave PDV-a temeljem koje se traži povrat preplaćenog poreza odnosno od dana predaje zahtjeva za povrat, a najkasnije u roku od 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora. Dakle, ukoliko podnesete zahtjev za povrat pretplaćenog PDV-a te ako Porezna uprava ne pokrene porezni nadzor, Porezna uprava je dužna vratiti preplaćena sredstva u roku 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat. Ukoliko Porezna uprava pokrene porezni nadzor, povrat mora izvršiti najkasnije u roku od 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora, i onda kada taj nadzor traje i dulje od 3 mjeseca.

Rokovi plaćanja
Od tog dana kada je bio krajnji rok za povrat preplaćenog poreza, a Porezna uprava povrat nije izvršila, poduzetnik ima pravo potraživati zatezne kamate za zakašnjelu isplatu. To pravo je poduzetniku zajamčeno Općim poreznim zakonom, koji propisuje da porezni obveznik ili osoba koja je preplatila porez ili od koje je bez pravne osnove porez naplaćen, ima pravo na povrat preplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove te na kamate na porez koji je plaćen bez pravne osnove. Porezni obveznik ima navedena prava od dana kada je porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili druge osobe iznos preplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove.

Prema Općem poreznom zakonu, na plaćene poreze bez pravne osnove kamate se obračunavaju počevši s 15-im danom od dana primitka zahtjeva za povrat, ako posebnim propisom nije uređeno drugačije. Ako je povodom pokrenutog upravnog spora u pravomoćno dovršenom postupku poništeno, izmijenjeno ili ukinuto rješenje ili drugi akt o zaduženju na temelju kojeg je plaćen porez, tada obračun kamata počinje teći od dana uplate poreza. Iznimno, povrat se neće izvršiti ako je porezno tijelo prethodno utvrdilo da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje porezno tijelo. Bitno je da se poduzetnici odnosno porezni obveznici upoznaju sa svim svojim zakonskim pravima.

Dostižna pravda
Da se trud i ustrajnost isplate odnosno da je pravda ipak dostižna pokazala je nedavna presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u joj je odlučeno u korist tužitelja odnosno poduzetnika koji je pokrenuo upravni spor protiv Ministarstva financija, Porezne uprave, upravo u predmetu naplate zateznih kamata na potraživanja preplaćenog poreza na dodanu vrijednost na koji je poduzetnik imao pravo, a koji je Porezna uprava nezakonski odbijala vratiti kroz nekoliko godina. Dakle, svojim djelovanjem poduzetnici ipak mogu promijeniti razvijenu praksu neplaćanja zateznih kamata na povrate preplaćenih poreza i poreza plaćenih bez pravne osnove, koji se poduzetnicima ne izvršavaju u zakonski propisanim rokovima.