Bila su to najbolja vremena: bila su to najgora vremena“, rekao je predsjednik Xi Jinping, koristeći slavni citat Charlesa Dickensa na početku svog govora na Svjetskom gospodarskom forumu 2017. “Danas”, nastavio je Xi “i mi također živimo u svijetu kontradikcija.” S jedne su strane, “kontinuirani rast materijalnog bogatstva i napretka u znanosti i tehnologiji” omogućili dosad nezabilježene stope razvoja. S druge strane, “učestali regionalni sukobi, globalni izazovi poput terorizma i izbjeglica, kao i siromaštva, nezaposlenosti te produbljivanje jaza u primanjima” rezultiraju velikom neizvjesnošću.

Napredak bez presedana

Xi je tada postavio važno pitanje: “Što je pošlo po zlu u svijetu?”

Možda odgovor leži u samoj tehnologiji koju Xi smatra ključnom u usponu Kine do statusa zemlje s visokim dohotkom. Moguće je da smo došli do prekretnice u maršu na tehnološki napredak, koji vodimo vrlo loše. Tehnologija opetovano oblikuje naše živote još od doba kad su prvi predstavnici ljudske vrste otkrili kako se izrađuje alat od kamena. Potpuno je prirodno da tako dugotrajan proces uključuje trenutke u kojima tehnološke promjene stvaraju izazove bez presedana.

Jedan je takav preokret bila industrijska revolucija. Tijekom polovice osamnaestog stoljeća u Britaniji, zemlji u kojoj je izbila revolucija, napredak je rezultirao znatnim nedaćama. Neki su radnici naporno radili od 12 do 14 sati dnevno, pa ipak je došlo do naglog porasta nejednakosti.

Međutim, Europa je bila dorasla izazovu. Adam Smith i Antoine Cournot te njima slični, proveli su inovativna istraživanja na području ekonomije, što je rezultiralo inovativnim intervencijama poput progresivnog poreza na dohodak, kao i novih zakona o radu te novih propisa. Posljedično, industrijska je revolucija ubrzala ekonomski razvoj i dobrobit čovječanstva.

Ljudski razvoj svjedočio je i ostalim “industrijskim revolucijama”, uključujući i ovu koja je trenutno u tijeku. Ta takozvana četvrta industrijska revolucija usmjerena je na napredak u digitalnoj tehnologiji, uključujući “tehnologije koje povezuju radnu snagu” te umjetnu inteligenciju i robotiku. Sve je to omogućilo ekonomsku globalizaciju koja je, poput industrijske revolucije, dovela do napretka bez presedana, istovremeno stvarajući nove izazove, uključujući rastuću nejednakost i ugroženost radnika. No, umjesto hvatanja u koštac s tim izazovima, što je učinila Europa u devetnaestom stoljeću, svijet uvelike podliježe političkoj polarizaciji, rastućem nacionalizmu i toksičnoj igri okrivljavanja. Poglavito su Sjedinjene Američke Države tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa započele s nečim što rapidno eskalira u trgovinski rat koji će biti razoran za cijeli svijet, osobito za SAD.

Trumpovo nerazumijevanje

Takvo ponašanje ne uzima u obzir činjenicu da je globalizacija, u načelu, prirodni fenomen. Ona je posljedica milijardi pojedinaca koji se bave vlastitim dnevnim aktivnostima te donose odluke na temelju mogućnosti koje im stoje na raspolaganju. Zastupanje stajališta protiv globalizacije jednako je konstruktivno kao okrivljavanje gravitacije za rušenje zgrade. Vezano uz Trumpov trgovinski rat, politika SAD-a također odražava nerazumijevanje na koje ekonomisti opetovano ukazuju po pitanju bilateralnih trgovinskih deficita. Prema Trumpovom mišljenju, trgovinski deficit u osnovi je gubitak, i zemlje sa suficitom u odnosu na SAD, kao što su Meksiko ili Kina, ponašaju se nepošteno i eksploatativno. Stoga ih treba natjerati da plate.

Tvrdnja da je Kina “dužnik” SAD-a zbog vlastitog bilateralnog trgovinskog suficita bilo bi poput tvrdnje da je vaša lokalna trgovina živežnim namirnicama vaš dužnik zbog novca koji ste u njoj potrošili tijekom posljednje godine. Zapravo, vi niste bili prevareni, jednako kao što to nije bio niti vaš poslodavac uslijed bilateralnog deficita koji je nakupio prema vama. Zapravo ste napravili uzajamno korisne transakcije na temelju vaših potreba.

Moderno gospodarstvo ovisi o bilateralnim trgovinskim deficitima; ono bi bez njih propalo. U doba naprednih tehnologija i ubrzane specijalizacije, pokušaj proizvodnje svega kod kuće ili bilateralno iziskivao bi prevelike troškove.

Jačat će veze s Kinom

Za sada se čini da su Sjedinjene Američke Države odlučne u namjeri da natjeraju vlastite partnere na plaćanje. Međutim, vjerojatniji scenarij je da će gospodarstva poput Kanade, Europe i Meksika težiti kompenzaciji utjecaja Trumpovih carina kroz produbljivanje vlastitih veza s Kinom – što je očita pobjeda za američkog glavnog globalnog konkurenta. U međuvremenu, korporacije u SAD-u vjerojatno će premjestiti proizvodnju negdje drugdje u cilju izbjegavanja osvetničkih carina, čime su neke tvrtke, kao što je primjerice Harley-Davidson, već zaprijetile. Ne može se poreći da je tehnološka prekretnica na kojoj se nalazimo uzrokovala poteškoće svim zemljama. Međutim, umjesto međusobnog okrivljavanja za izazove nastale kao posljedica tehnološkog napretka, što je pristup koji će samo dovesti do 
najgorih vremena, trebali bismo zajedno raditi na njihovom rješavanju. Svaka zemlja koja to odbije, stvorit će poteškoće svima te će se naposljetku sama osuditi na to da bude izostavljena.v

© Project Syndicate, 2018.