Premda su poslodavci Vladi uputili apel da se u fiskalnoj prilagodbi osloni uglavnom na smanjivanje javnih rashoda, po svoj prilici teško je očekivati da će s užeg kabineta Vlade na današnju sjednicu otići prijedlog smjernica za rebalans proračuna na tom tragu.

I iz ovotjednih istupa članova Vlade dalo se naslutiti da je maksimum koji su politički spremni iznijeti da se prilagodba od ukupno 7,5 milijardi kuna predviđenog smanjenja deficita (na 4,6 posto BDP-a prema ESA metodologiji) rasporedi u najboljem slučaju pola-pola. Ideja o povlačenju mirovinske štednje osiguranika s beneficiranim stažem i njihovu trajnom vraćanju u prvi stup, oko koje su se koalicijski partneri navodno bili usuglasili (a nisu to demantirali), sugerira da je prevaga opet trebala biti na strani prihoda. No, premda taj zahvat teži blizu pet milijardi kuna štednje koja bi se možda već kroz jednu godinu (eventualno kroz dvije) vratila proračunu, kad je posrijedi efekt na smanjenje deficita on bi u ukupno potrebnoj prilagodbi 2014., prema pravilima EU, mogao prisnažiti samo oko 300 milijuna.

To ne znači da će Vlada od tog poteza odustati jer pet milijardi je zanimljivo i kao "jednokratni" prihod. S obzirom na Eurostatov tretman jednokratnih i tekućih prihoda, bit će zanimljivo vidjeti je li Vlada stvarno odustala od reduciranja stope izdvajanja u drugi stup. Jer, uz dovoljno neodređeno definiranu privremenost tog koraka, novac koji bi se tako preusmjeravao u proračun, bio bi prihod koji bi se priznavao u računanju deficita, a ne bi implicirao i knjiženje obveze proračuna. Takvi trikovi, međutim, nose opasnost da privremena mjera preraste u trajnu.