Iz industrije namještaja i finalnih proizvoda od drva posljednjih godina sve učestalije su informacije o manjku kvalificiranih i visokostručnih kadrova. Poduzetnici se žale jer im nedostaju ljudi koji mogu uspješno planirati i završiti poslove u proizvodnoj operativi. Kako u industriji tako i u obrtništvu. Poduzetnici se susreću s teškoćama u pribavljanju određenih stručnih profila koji su specifični za proizvodnju masivnog namještaja, razvoj novih proizvoda, tehnologiju (automatizaciju), informatiku i suvremene poslovne procese.

Sve to radi novih poslova izvoza koji su izgledni, jer posljednjih godina dio naših tvornica namještaja, drvenih podova i ostalih finalnih proizvoda dinamično povećavaju izvoz, osvajaju nagrade za kvalitetu i dizajn proizvoda u inozemstvu. Istovremeno, slušamo informacije o gubitku interesa mladih ljudi za upis u srednje i visoke škole drvodjelskog usmjerenja, jer je navodno riječ o industriji koja nije unosna, u kojoj su osobna primanja zaposlenika niža. Slab je interes također za stolarski zanat. Razloga za to ima više. Jedan je nedovoljna, informiranost učenika i roditelja o mogućnostima rada u drvnoj struci i oko nje.

 Komparativne analize hrvatske i europske proizvodnje potvrđuju da postoji veliki prostor za poboljšanja, unaprjeđenja rada i poslovanja hrvatskih tvornica namještaja i podova, kao i ostalih finalnih i polufinalnih proizvoda izrađenih iz vrijednih vrsta drva iz naših šuma. Što je naša nesporna komparativna prednost u globalnom tržišnom natjecanju. Proizvodnja namještaja drvno industrijski razvijenih zemalja EU više od 60 godina radi i posluje u okruženju slobodne tržišne ekonomije. Sve te godine zemlje EU-15 bile su svjetski lider u izvozu kvalitetnog i dizajniranog namještaja koji se proizvodi u oko 130.000 poduzeća, koja zapošljavaju više od 1,2 milijuna zaposlenika. Čiji ukupni prihod iznosi 115 milijardi eura. 

Novi uvjeti poslovanja
Privatni vlasnici tvornica koje su lideri hrvatske proizvodnje namještaja u radikalno novim uvjetima tržišne ekonomije ušli su u proces reorganizacije i modernizacije poslovnih, tehnoloških procesa i strategija. Rezultat tih aktivnosti je dinamičan rast izvoza naše drvoprerađivačke industrije na više nego zahtjevna tržišta zemalja EU. Izvoz 2015. godine prelazi vrijednost milijarde eura. Uvoz sirovina nije veći od 5% prihoda, a ostatak je iz naših šuma. Saldo vanjskotrgovinske razmjene drvne industrije je u plusu za 540 milijuna eura. Izvozni poslovi potvrđuju da u Hrvatskoj imamo globalno konkurentnih tvornica.

Prosjek ukupnog prihoda svih naših tvornica, znači onih koje izvoze i onih koje prodaju svoje proizvode na domaćem tržištu je oko 50.000 eura po zaposlenom. Traže se ljudi i rješenja kojima će većina tvornica dostići konkurenciju. Točno je međutim, da je naša drvna proizvodnja zasad manje unosna od one u industrijski razvijenim zemljama EU, pa su i osobna primanja niža. Izlazak iz začaranog kruga niže produktivnosti i profitabilnosti ovisi prije svega od ljudskih potencijala i gotovo je suvišno isticati da posredno uspjeh tvornica ovisi o procesu obrazovanja. Za toliko potreban našem gospodarstvu nastavak razvojnog trenda finalne prerade drva preduvjet je da sudionici u tim procesima rade na stvaranju društvene klime u kojoj će mladi imati percepciju da su prerada drva, industrija namještaja, drvenih podova i ostalih finalnih proizvoda od drva dobar razlog za stručno usavršavanje. Dobra prilika za zapošljavanje. 

Veća profitabilnost
Imperativ je pridonijeti procesu izgradnje održive globalne konkurentske sposobnosti poduzeća i sustava u cijelini. Uskladiti praksu upravljanja u našim tvornicama sa svjetskim standardima konkurentnosti, produktivnosti i profitabilnosti. Što ipretpostavlja suvremene poslovne i tehnološke procese, veću primjenu automatizacije procesa, pa i robotike. Zato se traže nova znanja i vještine, a upravljanje ljudskim potencijalima ima uvijek odlučujuću ulogu. Ako će tvornice biti ekipirane stručnim kadrovima obrazovanim za 21. stoljeće, sposobnima podići poslovanje tvornica, rezultat će biti veća produktivnosti i profitabilnost.

Ako ubuduće riješimo tzv. "zatvoreni krug produktivnosti" realno je očekivati da će se materijalni položaj zaposlenika bitno popraviti. U mnogim slučajima šanse za uspjeh u poslu su bolje kod kuće, u svom rodnom kraju, nego kod rizika odlaska u neizvjesnost rada u inozemstvu. Istina, izazov je možda veći, ali i naknada za uloženi trud može biti veća. Na primjer, u Gorskom Kotar ili Lici gdje drvna industrja dominira glede mogućnosti novih zapošljavanja. Zašto u tim regijama ne razvijati mala gospodarstva proizvodnju sastavnih dijelova finalnih proizvoda od drva u zimskim mjesecima kada kontinentalni turizam miruje?

Uostalom, podugačak je spisak proizvoda od drva koje ne proizvodimo, a tržište ih traži, pa se uvoze. Podugačak je također spisak neiskorištenih potencijala u toj grani proizvodnje. Zašto mladi ljudi odlaze iz svog kraja koji im osim šumskog bogatstva nudi dobro poznatu i toliko puta spominjanu stogodišnju tradiciju njihovih djedova u drvnoj industriji? Odgovora na to pitanje ima. Ali jesu li su ispravni? Mladi ljudi i dalje napuštaju svoj rodni kraj. Znači li to da su analize procesa emigracije pogrešne? A motivi za ostanak oskudni? 

Osigurana budućnost
Dužni smo ozbiljno se zamisliti nad činjenicama da će u godinama koje su pred nama to donijeti ozbiljne posljedice, a cijena nedostatka kvalitetnih kadrova sposobnih za upravljanje konkurentnom i profitabilnom industrijom u ruralnim krajevima Hrvatske bit će više nego skupa. Tko zaključuje da konkurentna, suvremena proizvodnja namještaja u EU i Hrvatskoj nema budućnosti, da nema izgleda, da nema uvjeta za budući rast i zapošljavanje poglavito u ruralnim krajevima nije očito dobro informiran. Eto, zato se govori i piše o stručnim kadrovima i o obrazovanju. Malo je teže razumjeti da tko živi, metaforično, u sjeni slavonskog hrasta, ličke bukve ili goranske jele ne razmišlja kako zaraditi u proizvodnji. Optimizirati tako preradu domaće prirodno obnovljive sirovine da rezultat budu proizvodi s višom dodanom vrijednosti. Nužno je ispravno i detaljno obavijestiti javnost, posebno mlade ljude koji se u vrtlogu informacija i dezinformacija ne snalaze najbolje kada se odlučuju o vlastitoj budućnosti.