Singapur je najnovija zemlja na popisu svjetskih ‘plavih zona’, lokacija definiranih kao mjesta gdje ljudi žive dulje i zdravije. Plave zone su mjesta koja imaju 10 puta više stogodišnjaka u usporedbi sa SAD-om po glavi stanovnika. Pet izvornih plavih zona su: Ikaria (Grčka), Okinawa (Japan), Nicoya (Kostarika), Sardinija (Italija) i Loma Linda (Sjedinjene Države), a Singapur se nalazi na novoj listi nazvanoj ‘plava zone 2.0’, piše CNBC.

“Singapur ima najviši očekivani životni vijek na svijetu. Što god se događa u Singapuru, uspješno je. Uspjeli su proizvesti ljude koji žive najduže i najzdravije’’, komentirao je Dan Buettner, koji je skovao izraz ‘plava zona’.

Dok su izvorne plave zone nastale prirodnim okolnostima, plave zone 2.0 stvorio je čovjek.

“Prvotne plave zone nestaju jer se sve više amerikaniziraju. Mehanizacija zamjenjuje fizičku aktivnost, a tehnologija odvaja ljude koji više ne komuniciraju licem u lice”, rekao je Buettner.

Lekcije s najzdravijih mjesta

Tajne plavih zona – ovo su mjesta u kojima ljudi žive najduže

Originalna lista nastala je 2004. kad je Buettner udružio snage s National Geographicom i Nacionalnim institutom za starenje kako bi pokušali “obrnutim inženjeringom” produžiti dugovječnost. Tim stručnjaka tada je identificirao dijelove svijeta u kojima ljudi duže žive, a zatim poradio na tome da otkrije zašto ljudi na tim lokacijama žive dulje.

Buettner i njegov tim otkrili su devet ključnih navika i činjenica koja pridonose tome da ove specifične lokacije budu najzdravije i prepune ljudi koji dugo žive. To su: svakodnevno kretanje, jedenje više hrane biljnog porijekla, umjereno i redovito konzumiranje alkohola, vjerovanje u postojanje svrhe, održavanje navika koje pomažu u smanjenju stresa, prestajanje s jedenjem kad smo 80 posto siti, biti aktivni član društva, bliskost s voljenima i biti okružen drugim ljudima sa zdravih navika.

Više hodajte

Singapurci također njeguju brojne zdrave navike. Dok ljudi u mnogim dijelovima svijeta voze svoj osobni auto od lokacije do lokacije, većina Singapuraca više hodati i to većinom iz nužde.

“Singapur briljantno oporezuje automobile, benzin i korištenje cesta, a s druge strane velika sredstva su uložena u javni prijevoz i prohodnost ulica za pješake i bicikle”, komentirao je Buettner.

“To nije samo slučajnost, to je vrlo dobro planiranje koje za rezultat ima da tjera ljude od volana i na noge”, napominje Buettner.

Kako biste kupili auto u Singapuru, prvo morate imati dozvolu za posjedovanje koja je nazivao certifikat o pravu (COE) i često košta više od samog automobila. Primjerice, u ožujku biste u Singapuru za auto marke Toyota Camry Hybrid izdvojili 144 340 eura, dok je isti auto u SAD-u košta za 26 732 eura.

Budite bliski s dragim osobama

Istraživanja pokazuju da ljudi u ‘plavim zonama’ obično voljene osobe smatraju prioritetom i bliski su s njima. U Singapuru se to i aktivno potiče politikom poznatoj kao poznatoj kao stambena potpora za život u blizini koja financijski potiče ljude da žive s roditeljima i djecom ili blizu njih.

“Umjesto smještanja starih ljudi u domovima za umirovljenike, kao što se to često čini u Sjedinjenim Državama, stariji ljudi tamo ostaju s obitelji. Češće dobivaju bolju skrb od obitelji, tako da sve to ide u prilog dužem očekivanom životnom vijeku starijih ljudi,” rekao je Buettner.

Vjerovati u postojanje svrhe

Pripadnost zajednici koja se temelji na vjeri dovodi se u korelaciju s duljim životnim vijekom, pokazalo je istraživanje.

“Svi osim pet od 263 stogodišnjaka koje smo intervjuirali pripadali su nekoj vjerskoj zajednici. Istraživanja pokazuju da će pohađanje vjerskih službi četiri puta mjesečno produžiti životni vijek za 4-14 godina.”, rekao je Buettner.

Prema Pew Research Centeru, gotovo 80 posto odraslih Singapuraca pripadaju nekoj vjerskoj zajednici. Također, studija Pew Researcha iz 2014. rangirala je ovu grad-državu kao religijski najraznovrsniju zemlju na svijetu.

Odabrati zdrave navike

Singapur je uspio zdravu hranu učiniti jeftinijom i dostupnijom od brze hrane, naglasio je Buettner. Ova azijska država je stvorila poticaje za prehrambene objekte kako bi pružili zdravije opcije.

Zdravije opcije poput smeđe riže i cjelovitih žitarica promovira Odbor za promicanje zdravlja, a Ministarstvo zdravstva također je stvorilo sustav označavanja koji pokazuje stanovnicima koji štandovi s hranom imaju zdravije opcije.

Pušenje je u Singapuru “komplicirano, neprivlačno i skupo”, navodi Buettner.

“Singapur je napravio dobar posao s izgledom kutija cigareta i slikama raka usne šupljine na pakiranju, bili su jedna od prvih zemalja koje su oporezovale cigarete”, kazao je istraživač.

Lak pristup zdravstvu

Stanovnici Singapura uživaju univerzalnu zdravstvenu skrb što znači da stanovnici imaju pristup kvalitetnoj medicinskoj skrbi, uključujući zdravstvene usluge kao što su prevencija, liječenje, rehabilitacija i palijativna skrb. Vlada je aktivno radila na stvaranju politika koje subvencioniraju troškove zdravstvene skrbi.

“U Americi je zdravstvena skrb je enormno skupa i neučinkovita u stvaranju zdravlja jer su prioriteti koji upravljaju politikom ekonomski”, rekao je Buettner.

Strogi zakoni

Singapur je poznat po strogim zakonima. Zabrana žvakaćih guma ili visoke kazne za jelo u javnom prijevozu popularni su primjeri. Međutim, poznato je da je zemlja vrlo stroga po pitanju oružja i droga. Bilo koji prekršaj vezan uz njih mogao bi dovesti do zatvora, sudskog kažnjavanja ili smrtne kazne.

“Na drakonski zakon o drogama treba obratiti pažnju. U SAD-u je prošle godine zbog droge umrlo više od 100 000 ljudi, a Singapur je taj broj oko 20”, kazao je Buettner.