Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i kolumnist The New York Timesa, ocijenio je jučer da sniženje prognoze kreditnog rejtinga SAD-a bonitetske agencije Standard & Poor’s, “nije velika stvar”, ističući kako američko gospodarstvo trenutačno može izdržati veliki proračunski deficit te da se državne financije s vremenom mogu dovesti u red, ako se demokrati i republikanci slože oko nekog rješenja, prenose američki elektronski mediji.

Standard & Poor’s je jučer zbog “vrlo velikog proračunskog deficita i rastuće zaduženosti vlade”, snizio prognozu iz stabilne u “negativnu” za kreditni rejting SAD-a koji ostaje AAA. Agencija je u izvješću istakla kako “vjeruje da postoji materijalni rizik da kreatori američke politike neće postići sporazum o tome kako rješavati srednjoročne i dugoročne proračunske izazove do 2013. godine”.

Krugman ističe da S&P u izvješću krivnju uglavnom pripisuje političkom zastoju, te tvrdi kako je državna potrošnja SAD-a u ovoj ili idućoj godini nebitna: “ključno je da je SAD savršeno sposoban sada imati veliki deficit, kao i da vremenom može dovesti fiskalnu kuću u red, ali ne ako se stranke ne mogu dogovoriti oko bilo kakvog rješenja”.

Bijela kuća je sniženje prognoze kreditnog rejtinga nazvala “političkom prosudbom”, dok je pomoćnica ministra financija Mary Miller izjavila je kako S&P-ova prognoza podcjenjuje američke čelnike. “Mi vjerujemo kako negativna prognoza S&P-a podcjenjuje sposobnost američkih čelnika da se zajednički obrate teškim fiskalnim izazovima s kojima je zemlja suočena”, kazala je Miller u priopćenju. Američki fiskalni deficit u ovoj godini iznosi oko 1.500 milijardi dolara ili 9,8 posto BDP-a, dok bi ukupni dug države u svibnju trebao premašiti 14.300 milijardi dolara.

Dionički indeksi na Wall Streetu pali su nakon objave negativne prognoze S&P-a. Indeks Dow Jones pao je za 1,6 posto a Nasdaq za 2 posto, a pale su i cijene dionica. Krugman je podsjetio da je tržište obveznica uglavnom ignoriralo S&P-evo snižavanje rejtinga Japana 2002. godine. Usprkos kratkotrajnog rasta prinosa na 10-godišnjim obveznicama (koji se kreću u suprotnom smjeru od cijene), kada su trgovci vjerovali da će središnja banka odgovoriti s rastom kamata, prinos je sada manje, više tamo gdje je bio i prije devet godina. “Tako da to nije velika stvar”, zaključio je Krugman.

(Hina/pd)