Energetska kriza u Europi još nije gotova pa je stoga vjerojatno kako će fosilna goriva biti skupa sljedećih nekoliko godina. Iako je Europi pošlo za rukom nabaviti ukapljeni zemni plin iz ostalih dijelova svijeta i održati prilično velike zalihe (oko 64 % na dan 21. veljače), zahvaljujući blažoj zimi energetska kriza još nije gotova. Pod pretpostavkom da će i dalje dolaziti do redovitih prekida toka ruskog plina preko plinovoda Sjeverni tok, s malom vjerojatnošću ponovne uspostave uvoza ujesen 2023. (potencijalno pokrenute mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije), dostupni plin i dalje će biti ograničen. Uz to, kako je oko 70 % globalne trgovine ukapljenog zemnog plina vezano dugoročnim ugovorima, dostupne količine plina mogu biti nedostatne jer dugoročni ugovori potpisani s partnerima poput Katara i SAD-a stupaju na snagu tek od 2026.

Prosječne cijene nafte kreću se od 92 USD/bbl u 2023. i 88 USD/bbl u 2024., dok bi cijene prirodnog plina TTF-a bile u prosjeku 75 EUR/MWh u 2023. prije nego što se blago konsolidiraju na 60 EUR/MWh u 2024. Cijene bi mogle porasti još i više u slučaju bolje gospodarske aktivnosti, daljnjeg smanjenja opskrbe proizvođača ili nedovoljne uštede plina u Europi. Jednako tako, ozbiljno usporavanje gospodarske aktivnosti i brža energetska tranzicija (kroz veću učinkovitost ili povećanu dostupnost električne energije) mogli bi imati suprotan učinak.

Očekuje se nagli pad energetske inflacije tijekom nadolazećih kvartala

Iako se inflacija usporila posljednjih nekoliko mjeseci – uglavnom zbog utjecaja vladinih mjera potpore usmjerenih na ograničavanje troškova energije i pada cijena plina/nafte – cjenovni pritisci ostat će jaki u prvoj polovici ove godine. Vlade su postupno povećale mjere za ublažavanje pritiska traženjem alternativnih izvora plina, poticanjem smanjenja potražnje za energijom i nametanjem potpunih (ili djelomičnih) ograničenja cijena. No vjerojatno će biti opreznije jer bi loše ciljane mjere mogle usporiti ukupno smanjenje inflacije. Godišnja inflacija i dalje je iznad 8 % (u usporedbi s prošlom godinom) – što je više od četiri puta više od cilja Europske središnje banke za stabilnost cijena od 2 %.

Međutim, inflacija energije naglo će pasti tijekom nadolazećih tromjesečja (zbog snažnih baznih učinaka dezinflacije) i činit će manje od 10 % ukupne inflacije ove godine. Očekujemo kako će inflacija ove godine ostati neuobičajeno visoka, no od drugog tromjesečja nadalje pritisci na cijene energenata prijeći će na pritiske cijena roba i usluga („temeljna inflacija“), koji su posljednjih mjeseci dobili na zamahu.

Rusko gospodarstvo se održalo bolje od očekivanog

Unatoč sankcijama Zapada rusko gospodarstvo drži se mnogo bolje od očekivanoga: realni BDP smanjio se prošle godine za samo 2,1 %. No perspektiva je puna izazova. Ove godine očekuje se dodatno smanjenje za 1 %.

Prema istraživanju Allianza, očekuje se da će se ukrajinsko gospodarstvo stabilizirati ove godine, ali rizici pada su veliki. Nakon smanjenja proizvodnje od 34 % prošle godine izvjesno je da će realni BDP marginalno porasti za oko 1 % u 2023. Međutim, rat koji je u tijeku stvara velike negativne rizike za ekonomske izglede, posebno tekuće uništavanje vitalne infrastrukture, poput ukrajinske električne mreže.