Hrvatska ima nerazvijen financijski sustav. Činjenica je to vidljiva iz aviona. Ali način na koji je Grad Zagreb preko ZICER-a, lansiranjem konvertibilnih zajmova za startupe, ovaj tjedan ukazao na to domaćim financijskim regulatorima uistinu je spektakularan. Mnogo je primjera iz kojih je to bilo vidljivo i dosad. Mogao bi ih nabrajati u beskraj.

Crowdfunding u ilegali

Dok je u susjednoj Sloveniji poslovanje europske najbržerastuće online banke N26 i najvrednijeg europskog startupa dostupno u Hrvatskoj nije. Ovdje su, unatoč iseljavanju kao i rastućem izvozu malih poduzetnika internetske banke i slični servisi poput Revoluta, Monese i TransferWisea još uvijek mistika. Dok su u Mađarskoj regionalna sjedišta niza VC fondova u Hrvatskoj nisu. Regulativa o financijskim fondovima u nas kao da je pisana za mazohiste koji ne vole ni novac niti imaju želju išta zaraditi pa onda baš i nemamo VC fondova i korporativnog venturinga, koji je, usput, hit u svijetu.

Razvoj crowdfundinga je strateški cilj Europske komisije, jer je jedan od najjefikasnijih načina lansiranja novih proizvoda i pokretanja malog i srednjeg poduzetništva. Ali, u Hrvatskoj, osim ako ga ne radite humanitarno, ilegalan je. Oni koji ga rade, to čine preko inozemstva. Čak je i Zagrebačka burza osuđena da crowdinvesting ulaganja u sklopu Funderbeama SEE radi preko tvrtke u Estoniji, jer u Hrvatskoj to ne može.

U SAD-u je njihova najveća banka JP Morgan sada najavila vlastitu kriptovalutu, a Europska komisija je još lani pokrenula blockchain inicijativu vrijednu 300 milijuna eura. Kod nas je pak nedavno Ministarstvo financija počelo gurati regulativu kojoj je cilj da se iz Hrvatske isele i blockchain i kripto startupi. Kada dođe do financija kao da se netko trudi raditi sve obrnuto.

Država ne vidi probleme

Neću ni ulaziti u sve one upitne situacije oko dionica Agrokorovih tvrtki u vrijeme dok je država planirala preuzeti upravljanje. Dovoljno je da pitate neke ljude iz svijeta IT-a, koji su to osjetili u vlastitom portfelju. Toliko o zaštiti malih ulagača.

Uglavnom, kada vidite razmjere zaostalosti domaćeg financijskog tržišta u najširem smislu te riječi možete se jedino zapitati: Kad ćemo i po tom pitanju ući u EU?!

Umjesto toga kod nas se isključivo priča o uvođenju eura, kao da je to ključan problem. Možda je veći problem naša primjena SEPA-e. Možda je problem što nam je tržište mikrotransakcija nerazvijeno. Možda je problem tempo širenja open bankinga u Hrvatskoj. Možda je problem i to što su neke od najvećih inovacija u startup svijetu danas produkt upravo primjene financija u drugim industrijama, a kod nas fintech startupa ima vrlo malo. No, svakako je najveći problem što državne institucije koje bi se trebale baviti tim pitanjima nikakvih problema zapravo ne vide.

I onda se pojavi Grad Zagreb. I on stvori najveću tvornicu startupa u Hrvatskoj – ZICER. I onda još krene u vrlo konkretne projekte kojima je cilj ukidanje financijskih barijera razvoju startupa u Hrvatskoj. Za početak kroz konvertibilni zajam za startupe i međunarodnu inicijativu umrežavanja i edukacije poslovnih anđela ESIL.

Lako je političarima dijeliti grantove, tj. subvencije. Iz EU dobiju besplatnu lovu, nikome se ne zamjere preraspodjelom proračuna i onda to dijele, kako se kaže, bez pameti i obaveza. Dobro za imidž i dobro za dio birača. O tome kako se to kasnije odražava na poreze, o tome se ne brinu. A onda, dobro upozoravaju u ZICER-u, opet nastaju novi ovisnici poput brodogradnje i poljoprivrede.

Najbolje – brzo i jednostavno

Kad neće Vlada, pomake prema naprijed počeli su raditi drugi. Ne moraju ti potezi trajati dugo i biti složeni. Dapače, bolje je da nisu. Bolje je da su brzi i jednostavni kao novi konvertibilni zajmovi za startupe koje daje Grad Zagreb preko ZICER-a. No, hrvatskim startupima i malim poduzetnicima mogla bi pomoći i Vlada.

ZICER-ov prijedlog da se investicija u startupe do iznosa od milijun eura pojednostavi i porezno rastereti, jednostavan je i brzo primjenjiv. To je jedan od onih prijedloga koji može hrvatski financijski sustav otkočiti prema razvijenijim, europskim sustavima. Barem slovenskom, ako već se u uređenosti financijskog sustava ne želimo uspoređivati s Austrijom, Njemačkom ili Nizozemskom.