Koliko će izdržati ‘lex Smjernice’?

Autor: Jadranka Dozan , 26. rujan 2013. u 22:00

Iako je Vlada nabrojala čak 25 reformskih i 10 interventnih mjera, njihovi efekti u 2014. su tek 0,6% BDP-a.

Nije baš da je premijerovo izvješće o stanju nacije bilo obećavajuća uvertira za predstavljanje trogodišnjih Smjernica ekonomske i fiskalne politike.

Nije baš ni da je stručna javnost na pragu druge polovice mandata očekivala nagli nalet velike hrabrosti i odlučnosti Vlade u smanjivanju deficita i zauzdavanja rastućeg javnog duga. Ipak, Vlada je uspjela šokirati i duboko razočarati mnoge koji su se ipak uhvatili za upozorenje predsjednika Vlade o prenapregnutim javnim financijama ili o neizbježnosti skorog ulaska u postupak tzv. prekomjernog deficita. "Digli su ruke", "neka nam Bog pomogne", "put u kaos", neambiciozno, razočaravajuće, zabrinjavajuće… neki su od atributa kojima je stručna javnost popratila najavu da će i rashodi i fiskalni deficit dogodine opet nemalo porasti.  Kad se novim rebalansom prizna da će već ove godine oni biti nekoliko milijardi kuna veći nego što je zacrtano prvim rebalansom, porast deficita, doduše, neće baš biti 7,6 milijardi, niti bi rashodi stvarno trebali porasti 8 milijardi kuna.

Važnije od samog iznosa povećanja je, međutim, to što Vlada ne vidi problem u 'vožnji u suprotnom smjeru', u projekciji deficita na 19,2 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a, u definiranju rashoda državnog proračuna na gotovo 132 milijarde, a onih na razini opće države na čak 157 milijardi kuna ili punih 45 posto BDP-a! Kako se i dalje ustrajava na gospodarskom rastu u ovoj godini (0,2 posto) iako za to zasad nema nikakvih uporišta, i projicirani rast BDP-a za 2014. od 1,3 posto zvuči preoptimistično (zvuči deja vu?) a to znači da bi potrošnja države dogodine zapravo mogla dosegnuti gotovo polovicu vrijednosti svih dobara i usluga koji se godišnje stvore u državi. Iako je Vlada nabrojala čak 25 reformskih i 10 interventnih mjera u cilju smanjenja deficita, njihovi efekti u 2014. procjenjuju se na skromnih 0,6 posto BDP-a ili oko dvije milijarde kuna. Uz povećane troškove vezane uz članstvo u EU te veće troškove kamata za dugove to je više-manje održanje statusa quo i grebanje po površini.

O projiciranju prihoda najznakovitija je najava korekcije naviše (na 13 posto?) 10-postotne međustope PDV-a, iako su do jučer u Vladi tvrdili da stoje iza te potpore ugostiteljstvu i turizmu.  S aspekta članstva u Europske unije i Europske komisije Smjernice se pak doimaju kao pandan slučaju lex Perković. "Imaju svoj smjer", a trenutno smo u fazi upozoravanja da smo na opasnom putu i da prijete štetne posljedice. Ovaj tjedan u Zagrebu su analitičari Mooody's. A za nešto više od mjesec dana ministar Linić planirao je u Ameriku u prodaju milijardu do milijardu i pol dolara, S ovakvim ekonomskim i fiskalnim planovima toće biti teško. Barem po razumnoj cijeni.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Kretati se između zakonitosti i snage u pravnoj znanosti opisuju kao kretanje između Lex i derogat. Upravo osvjetljavanje ovoga derogat je ono što baca svijetlo na lex, kao naravno i obratno
U ekonomskoj politici se pitamo: koje su to ekonomske snage( derogati) koji stoje u određivanju ekonomskih smjernica( lex), kako su nam predstavljene?
Možemo se i drugačije zapitati, tko stoji iza komentara komentatorke kao lex, a tko stoji kao derogat?
Bez da si previše razbijamo glavu, vidimo da su snage( derogati) utjecali na smjernice gospodarskog kretanja(lex), kao što su ekonomske snage (derogati )utjecali i na komentar( lex) ovog članaka. A možemo i drugačije: vidimo da su smjernice takove kakove su iz razloga respekta do snaga derogata a manje iz ekonomskog smjera smjernica, kao što je komentar kao lex više izraz i odraz reakcija snage derogata nego dublja i stručnija analiza samih smjernica.
A tko su u cijeloj priči Lex, a tko su Derogati ??? E , to nam je odavno već poznato. Pa mi živimo taj život „statusa quo i grebanja po površini“!!!!

New Report

Close