Grčka je posljednjih godina postala sve važnija partnerica Kine u okviru projekta Jedan pojas, jedan put. Ova godina označila je i početak uže suradnje u kontekstu multilateralne integracije. Naime, na travanjskom summitu u Dubrovniku, Grčka je postala sedamnaesta partnerica unutar inicijative Kina+17.

Ovih dana kineski je predsjednik Xi Jinping važnost suradnje s Grčkom potvrdio trodnevnom posjetom ovoj južnobalkanskoj državi.

Grčki brodovi stižu iz Kine

Kineski predsjednik Xi Jinping susreo se u ponedjeljak u Ateni s grčkim predsjednikom Prokopisom Pavlopoulosom u vrijeme kada se Kina priprema za veća ulaganja u toj europskoj zemlji. “Ne radi se samo o suradnji dviju zemalja već i suradnji između dviju kultura”, rekao je Xi Jinping nakon susreta. Ovo je prvi posjet nekog kineskog predsjednika Grčkoj u jedanaest godina, navodi kineska novinska agencija Xinhua. “Naša je dužnost poboljšati suradnju u svim sektorima i učiti od velike mudrosti drevnih civilizacija”, napisao je kineski predsjednik u autorskom tekstu za grčke novine Kathimerini.

Kasnije je na susretu s grčkim premijerom Kiriakosom Mitsotakisom potpisao nekoliko sporazuma u sektorima trgovine, energetike i financija. Grčka vlada je prošlog mjeseca dala kompaniji Cosco zeleno svjetlo za nadogradnju luke u vrijednosti 670 milijuna dolara. Kina je već uložila preko 880 milijuna dolara u taj projekt koji je ključan za transkontinentalnu inicijativu Pojas i put. Napredak pirejske luke pod kineskim vodstvom itekako je opipljiv. Godine 2010. u Pireju je pretovareno 685.000 kontejnera, a prošle godine ta je brojka uzletjela na pet milijuna. Ove će godine Pirej postati najveća mediteranska kontejnerska luka i procjenjuje se kako kroz nju prođe čak 10 posto ukupne količine kineske robe koja dolazi u Europu.

Ambicije su daleko veće. Prvi čovjek Cosca Xu Lirong nedavno je izjavio kako je ambicija da Pirej postane najveća europska luka. Drugim riječima, otvoreno je bačena rukavica Hamburgu i Rotterdamu, a to prevedeno znači milijarde eura investicija u dodatnu željezničku i lučku infrastrukturu. Jasno je da na Zapadu sve ovo gledaju s pojačanom nervozom, jer Pirej još do prije nekoliko godina nije bio niti izbliza u društvu najvećih europskih luka. Grčka je do sada već privukla značajan kineski kapital vrijedan oko osam milijardi eura, ali Mitsotakisova vlada smatra da ima prostora za dodatne investicije u području energetike, infrastrukture i u financijskom sektoru. Peking pokazuje veliki interes za sudjelovanje u suvlasništvu državne elektroprivrede, žele nastavak suradnje u sferi brodogradnje, turizma…

Nedavno su svoje podružnice u Grčkoj otvorile i dvije najveće kineske banke – Bank of China i Industrial & Commercial bank of China. Kineske banke nedavno su produžile zajam vrijedan tri milijarde dolara za grčke brodovlasnike koji nove brodove, pogađate, grade u kineskim brodogradilištima. U posljednjih petnaest godina grčki su brodari izgradili više od tisuću plovila u kineskim brodogradilištima, ukupne vrijednosti preko 50 milijuna dolara.

Zabrinuli se SAD i EU

Grčka je spremna ponuditi suradnju u području poljoprivrede, veza, telekomunikacija, navigacije i transporta, te mogućnost izvoza i široj balkanskoj regiji, južnoj i jugoistočnoj Europi. Posebno važan segment za Grčku je turizam i mogućnost da već sljedeće godine Grčku posjeti 500.000 kineskih turista. Konačno, tu je i nastavak programa Zlatna viza kroz koji stotine Kineza kupovinom nekretnina vrijednih najmanje 250.000 eura u Grčkoj dobivaju i boravak, a time i lakše putovanje u EU, na Zapad. Iduće godine, osim izravne linije između Atene i Pekinga, otvara se i let za Šangaj. Strategija vlade u Ateni je da se produži suradnja na najvišoj razini, jer Grčka Kinu smatra nezaobilaznim faktorom u rješavanju globalnih problema, važnim faktorom u Istočnoj Aziji, prijateljem i strateškim partnerom s kojim bez obzira na veliku udaljenost održava čvrste i tople odnose.

EU i SAD zabrinuti su zbog grčko-kineskog zbližavanja, no analitičari tvrde da su dometi ovog partnerstva samo ekonomski. NATO ostaje nezaobilazan faktor na jugu Balkana, ponajviše zbog sve nepredvidljivijeg grčkog susjeda – Turske. Ipak, analitičari ističu važne razlike između kineskog i zapadnog pristupa u regionalnom prodoru.

Postoji razlika investicijskog modela EU od onog kojeg zastupa Kina. Kina je polukapitalistička ekonomija s kombiniranim sustavom središnjeg planiranja i kapitalizma. Ima tržište, ali i autoritarni politički sustav koji intervenira u ekonomiju. Ne smije se smetnuti s uma da je vrlo jaka državna regulacija investicija, uključujući i one u inozemstvu. S druge strane, pravila konkurentnosti EU-a su otvorenija, horizontalna i liberalnija pa i dopuštaju veće sudjelovanje lokalnih partnera.

S obzirom na pojačane kineske aktivnosti u Italiji i Grčkoj, jasno je da bi neki manji dio kolača trebala dobiti i Hrvatska, čime bi se zaokružila lučka dominacija kineskih kompanija u ovom dijelu Mediterana.