Istok Hrvatske, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, gospodarski je najzapušteniji prostor Hrvatske. Podaci o ekonomskom zaostajanju nižu se. Plaće niže od državnog prosjeka, investicija nema, iseljavanje postaje pravilo, a ne iznimka. Na području Slavonije, Baranje i Srijema živi gotovo trećina nezaposlenog stanovništva Hrvatske. Dvadeset posto stanovništva izloženo je riziku od siromaštva. U Slavoniju je stiglo samo 2% stranih ulaganja u Hrvatsku.
Prema procjeni i podacima Državnoga zavoda za statistiku, sredinom 2016. godine u pet istočnohrvatskih županija živjelo je ukupno 755.615 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. godine smanjenje od čak 6,3 posto. Do 2030. godine očekuje se daljnji demografski pad, i to na 656.540 stanovnika, što u odnosu na popis iz 2011. godine predstavlja depopulaciju od čak 19,5 posto. To bi značilo da će istočna Hrvatska 2030. godine imati za petinu manje stanovnika nego 2011.
Prilika u organskoj hrani
Također, Slavonija ima ogroman, ali neiskorišten turistički potencijal. Kontinentalni dio Hrvatske ne ostvaruje ni četiri posto ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj. Zato je HTZ podupro izradu strategije brendiranja Slavonije, a koja bi trebala biti gotova na jesen. Ove će se godine Dani hrvatskog turizma održati od 2. do 5. listopada u Osijeku što će svakako donijeti još malo turističke pozornosti istoku Hrvatske.
Prilika Slavonije leži i u organskoj proizvodnji hrane. Valja podsjetiti da je u svijetu organska poljoprivreda jedna od najbrže rastućih grana u prehrambenoj industriji. Posljedica je to činjenice da se velik broj ljudi svakodnevno okreće organski proizvedenoj hrani, što dovodi do promjene načina uzgoja. Vlada pokušava nešto učiniti pokretanjem projekta Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem. Riječ je o projektu koji je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija.
Donose teretni promet
I dok se projektima pokušava povući novac iz EU fondova za Slavoniju, istok Hrvatske polako otkrivaju i kineski investitori. U posljednjih nekoliko mjeseci u više su navrata obišli mnoge lokacije u Slavoniji, kako u Osječko-baranjskoj tako i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Proizvodnja hrane, proizvodnja vina, infrastruktura, to je ono što bismo svakako izdvojili kao potencijalne mete za kineske investicije na istoku Hrvatske.
U nekim je segmentima priča već daleko odmakla. Radi se o proizvodnji vina. Neki su slavonski vinari već krenuli s izvozom na zahtjevno, ali potencijalom obećavajuće kinesko tržište. Ima i drugačijih priča. Znate već da su Kinezi proteklih godina postali značajni kupci vinogradarskih kompanija na Starom kontinentu. Ulaze vlasnički, ali ostavljaju lokalnom znanju da vodi kompaniju. Bit će toga i u Hrvatskoj, točnije u Slavoniji.Potencijale Zračne luke Osijek nedavno je upoznala Jiang Yu, osnivačica kompanije Z-Run Wellton koja je tamo stigla u organizaciji CSEBA-e.
Interes za Zračnu luku Osijek svakako postoji, kao i za obližnje zemljište na kojem bi mogao niknuti logistički centar. Kako kaže agilni osječko-baranjski župan Ivan Anušić, zračna luka je vrlo dobro pozicionirana, zbog svog geografskog položaja i potencijala, kako u putničkom, tako i u teretnom prometu. Kineske kompanije, znamo, mogu donijeti teretni promet i sigurno je da upravo u tom segmentu prepoznaju interes za ulaganje. Tijekom 2018. zračna je luka imala jedanaest letova s prijevozom roba.
Uglavnom su to bili automobilski dijelovi koji su iz Srbije preko Osijeka otpremani u Italiju, Švedsku, Španjolsku… Prilika za Osijek u teretnom segmentu leži u većoj fleksibilnosti u odnosu na obližnji beogradski aerodrom gdje se takvi letovi s teretom moraju najaviti danima prije. Kada je riječ o vlasničkoj strukturi Zračne luke Osijek, Republika drži 55%, Grad Osijek 25%, i Osječko-baranjska županija 20%. Lani je ostvaren rekordan broj putnika koji je prošao kroz Zračnu luku Osijek, ukupno ih je bilo 67 tisuća, što je 55% više nego samo godinu prije (koja je također bila rekordna).
Poveznica s Crnim morem
Tu je i Luka Osijek koja u gradnju novog bulk cargo terminala planira investirati 130 milijuna kuna. Dok je izgradnja i rekonstrukcija južne obale luke Osijek vrijedna 385 milijuna kuna, na 448 milijuna kuna procjenjuje se vrijednost izgradnje intermodalne infrastrukture, odnosno uređenje desne obale rijeke Drave u dužini od 2220 metara. Planira se izgradnja lučkih prometnica, kontejnerski terminal baziran na LO-LO tehnologiji prekrcaja kontejnerskom dizalicom, RO-RO terminal, a rekonstruirat će se i sadašnja vertikalna te kosa obala.
Plan je svakako ambiciozan, a kineski investitori pokazuju interes. Osječka riječna luka ima potencijal zato što je preko Drave i Dunava poveznica s Crnim morem, i to je jedan od rijetkih riječnih puteva do Crnog mora. Nije nevažna niti blizina Vojvodine odnosno Srbije gdje investira mnoštvo kineskih kompanija. O svemu ovome razgovarat će se ponovno početkom lipnja kad bi ozbiljno izaslanstvo kineskih investitora ponovno trebalo posjetiti Osječko-baranjsku županiju. Tada bismo već mogli govoriti i o konkretnim slavonskim projektima u koje će kineski investitori ući svojim kapitalom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu