Nova godina nije donijela ništa novo na relaciji Sjedinjene Države – Kina. Geopolitičke napetosti nastavljaju se. Tako je kinesko Ministarstvo trgovine uvelo prvih dana nove 2025. zabranu izvoza robe dvostruke namjene za 28 američkih obrambenih tvrtki. Uz to, deset tvrtki stavljeno je na “listu nepouzdanih subjekata”, što predstavlja najnoviju ekonomsku odmazdu Kine prema američkoj politici.

Među pogođenim tvrtkama nalaze se vodeći američki proizvođači u sektoru obrane i zrakoplovstva: General Dynamics, Lockheed Martin, Raytheon Missiles & Defense te Boeing Defense, Space and Security. Zabrana se odnosi na izvoz proizvoda koji imaju dvojnu odnosno civilnu i vojnu primjenu.

Na “listu nepouzdanih subjekata” uvršteno je pet podružnica Lockheed Martina, tri podružnice General Dynamicsa, Raytheon Missile Systems te zajedničko ulaganje Lockheed Martina i Raytheona. Ovim tvrtkama zabranjeno je trgovanje s kontinentalnom Kinom i ulaganje u zemlji. Dodatno, njihovim višim menadžerima ograničena su putovanja u Kinu, a mogu im biti uskraćene i radne dozvole te boravišna prava.

Juriš na Pentagon

Utjecajni ljudi Silicijske doline preuzimaju mozak vojske SAD-a: Želimo revoluciju, Kina nam bježi

Neupitni svjetski lider

Kina predstavila prototip nove generacije. Ovo bi mogao biti najbrži brzi vlak na svijetu

Prema priopćenju kineskog Ministarstva trgovine, sankcije su uvedene kao odgovor na američku potporu Tajvanu vojnom tehnologijom, što Peking smatra kršenjem načela “jedne Kine” i postojećih američko-kineskih sporazuma o Tajvanu.

S druge strani ni američko Ministarstvo trgovine ne miruje, oni su objavi u četvrtak da razmatraju nova pravila koja bi mogla ograničiti ili čak zabranu izvoz kineskih bespilotnih letjelica u Sjedinjene Države, u ime zaštite nacionalne sigurnosti. Ministarstvo je naglasilo da su prijetnje iz Kine i Rusije potencijalna opasnost koja bi omogućila neprijateljskim stranama daljinski pristup i manipulaciju bespilotnim letjelicama, čime bi osjetljivi podaci SAD-a bili izloženi riziku, izvijestio je Reuters.

Ministarstvo SAD-a pozvalo je javnost da 4. ožujka iznese svoje komentare na predložena pravila koja bi trebala zaštititi opskrbne lance za bespilotne letjelice. Prema priopćenju, Sjedinjene Države izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da kineske i ruske bespilotne letjelice s opremom, čipovima i softverom iz tih zemalja postanu sigurnosna prijetnja.

Kina je dominantni izvoznik komercijalnih bespilotnih letjelica u SAD, a već u rujnu 2024. ministrica trgovine Gina Raimondo najavila je mogućnost nametanja ograničenja koja bi sličila onima koja bi mogla efektivno zabraniti kineska vozila u SAD-u. Naglasak bi bio na bespilotnim letjelicama koje sadrže kineske i ruske komponente.

Inače, prošlog mjeseca, predsjednik Joe Biden potpisao je zakon koji bi mogao zabraniti kineske bespilotne letjelice, poput modela DJI i Autel Robotics, te otvorio put za zabranu prodaje novih modela u SAD-u. Prema tom zakonu, američke agencije imat će rok od godinu dana da procijene predstavljaju li bespilotne letjelice tih kompanija neprihvatljiv rizik za nacionalnu sigurnost

Ovo su tek ovogodišnje odluke koje su tek nastavak lanjskih na relaciji Kina – Sjedinjene Države.

Jer nešto ranije, lani, u prosincu, Kina je uvela ograničenja na izvoz nekoliko kritičnih materijala u Sjedinjene Države, uključujući galij, germanij, antimon i supertvrde materijale. Ovi materijali su imali oboje civilne i vojne primjene, zbog čega je Kina navela brigu o nacionalnoj sigurnosti kao razlog za te kontrole izvoza.

Podsjetimo, da je i američko Ministarstvo trgovine, prije mjesec dana, proširilo je popis kineskih tehnoloških tvrtki koje podliježu kontroli izvoza, uključivši proizvođače opreme za izradu računalnih čipova, pripadajućih alata i softvera. Na takozvani “popis entiteta” dodano je 140 tvrtki, većinom sa sjedištem u Kini, ali i nekoliko kineskih tvrtki koje posluju u Japanu, Južnoj Koreji i Singapuru, prenio je Associated Press.

Ta pravila dodatno ograničavaju izvoz memorijskih čipova velike propusnosti u Kinu. Ti su čipovi ključni za obradu velike količine podataka u naprednim tehnologijama poput umjetne inteligencije. Kinesko ministarstvo trgovine oštro je prosvjedovalo protiv ove odluke, nazivajući je “ekonomskom prisilom i netržišnom praksom”, najavljujući zaštitu svojih interesa bez navođenja konkretnih mjera. Američka ministrica trgovine Gina Raimondo obrazložila je da je cilj ovih mjera smanjenje kineskih mogućnosti korištenja naprednih tehnologija koje “ugrožavaju američku nacionalnu sigurnost”. Uvrštenje na “popis entiteta” praktički znači zabranu poslovanja američkih tvrtki s navedenim kompanijama.

Automobilska industrija i nametanje visokih carina, posebice u sektoru električnih vozila, bilo je u fokusu lanjskih američko-kineskih trgovinskih napetosti čije posljedice su se odrazile na i europsko tržište i jamačno će se nastaviti.

Sve u svemu, američko-kineski trgovinski rat koji je eskalirao 2024. godine, nastavit će tim ritmom, ako ne i bržim, smatraju stručnjaci. Izabrani američki predsjednik Donald Trump, koji će u Bijelu kući zasjesti 20. siječnja mogao bi donijeti dodatnu agresivnost i nepredvidivost. Peking je, pak, pokazao spremnost uzvratiti, iako je malo vjerojatno da će učiniti nešto što bi naštetilo kineskom gospodarstvu, smatraju analitičari i zaključuju kako će geopolitička situacija i dalje biti okosnica za rat u trgovinskim odnosima.