Nakon današnje sjednice Nadzornog odbora HRT- a doznali smo da je to tijelo na osnovu još neobjavljene odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, uputilo upravo danas tom istom Povjerenstvu dopis u  kojem traže očitovanje o karakteru svojega položaja. Njegovi su članovi s iznimkom jednog predstavnika zaposlenika, imenovani od strane Hrvatskog sabora na isti način kao uostalom i već stigmatizirani glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman. 

Konkretno, NO HRT-a traži  razjašnjenje svih postojećih pravnih dvojbi o tome jesu li i oni zapravo državni dužnosnici po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, kao što je ispao Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a. To su nam u poslijepodnevnim satima potvrdili Viktor Gotovac, predsjednik NO-a HRT-a te profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu za radno pravo i Vesna Kusin, članica NO-a HRT-a, inače ugledna javna djelatnica. Na upit jesu li predali svoje imovinske kartice Povjerenstvu niječno su odgovorili. 

"Nismo predali imovinsku karticu jer nismo znali da smo dužnosnici. Nitko nam nikad nije rekao da smo dužnosnici, kao što to nije ni Radmanu rečeno", rekla je Vesna Kusin potvrđujući da im to niti prilikom imenovanja od strane Hrvatskog Sabora nije rečeno. 

"Stoga sad tražimo očitovanje od Povjerenstva", dodala je Kusin. 

Vesna Kusin; Foto: Boris Scitar/VLM/PIXSELL

Kakva je to silna zavrzlama stvorena oko silnih državnih dužnosnika na HRT-u!? Moglo bi ih isplivati na desetke, a moguće je sve to, čini se, više kao dio spletki, a ne toliko pravnog sustava. Goranu Radmanu Povjerenstvo je već presudilo da je u sukobu interesa, te je kažnjen novčanom kaznom, a kako su mediji objavili riječ je o dužnosničkoj funkciji na kojoj se upravlja s oko 1,2 milijardi kuna novca poreznih obveznika. No, već na prvi pogled postavlja se pitanje kako je takva odluka zapravo bila moguća s obzirom na to da na samoj internetskoj stranici Povjerenstva u rubrici gdje se mogu pretraživati imovinske kartice dužnosnika, a jedan od pretraživača su i dužnosti, naveden je golemi broj raznih funkcija koje potpadaju pod Zakon o sprječavanju sukoba interesa, ali gle čuda (!) ne i dužnost glavnog ravnatelja HRT-a, kao niti predsjednika ili članova NO-a HRT-a koje isto imenuje Hrvatski sabor što je činjenično potvrdio Gotovac. Povjerenstvo, naime, navedene dužnosti nema navedene u svojoj rubrici, rekao je Gotovac koji itekako dvoji o odluci Povjerenstva, te tvrdi da će  šteta koju će proizvesti bude li se nadalje principijelno primjenjivala biti nemjerljiva.  

"Smatram da je odluka Povjerenstva donesena u slučaju Gorana Radmana, ako će biti principijelna i u svim ostalim slučajevima, nanijeti mnogo lošega Hrvatskoj zato što će dužnosnikom činiti sve one koji to ne bi smjeli biti. Primjerice, javna televizija zahtijeva sposobnog stručnjaka i motiviranog znalca a ne osobu ovisnu od politike", rekao je Gotovac aludirajući na to da bi pravno tumačenje funkcije glavnog ravnatelja kao državnog dužnosnika zapravo značilo da je riječ o HRT-u kao državnoj, a ne javnoj televiziji – što je ipak ovdje slučaj. 

Prevedeno, metaforički se izrazivši ipak s nevjericom prema opciji da bi "u tom slučaju i HRT bio jedna državna televizija, a mi ne bismo bili u Hrvatskoj nego, primjerice, u Sjevernoj Koreji", uzdahnuo je, dodavši koliko je to sve, zbog prelamanja čini se raznih političkih utjecaja, potencijalno razočaravajuće. Znači li to da nas sve vodi prema inflaciji funkcija državnih dužnosnika na javnoj televiziji?

Gotovac, naime, nastavlja: "Takva odluka kao za Radmana, naravno, bi onda onemogućila i da se stručnjaci i profesionalci angažiraju u takvom tijelu kakvo je Nadzorni odbor HRT-a, ali i u Odborima i drugim tijelima Sabora gdje vanjski članovi nose apolitičnu motivaciju, odgovornost prema struci, znanju i poštenju", zaključio je Gotovac.

Inače, on je još član nekoliko saborskih tijela pa bi po logici koja je primijenjena u odluci protiv Gorana Radmana od strane Povjerenstva Gotovac postao čak nekoliko puta dužnosnik. Istom bi naknadno otkrivenom činjenicom o svojem statusu bili zahvaćeni i brojni vanjski članovi raznih tijela koje isto imenuje Sabor kao i glavnog ravnatelja HRT-a te NO HRT-a, a da pritom nigdje, dakle, niti slovom niti riječju Sabor ne navodi da je riječ o državnim dužnosnicima. 

Podsjetimo, članak 3. Zakona o srječavanju sukoba interesa koji regulira tko su državni dužnosnici, navodi 45 točki o dužnostima toga karaktera. U stavku 2. istoga članka, pak, kaže da će se odredbe zakona primijeniti i na obnašatelje dužnosti koje kao dužnosnike imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor. Otvara se niz pitanja, a prvo je pitanje je li Hrvatski sabor prilikom svih imenovanja u korporativna tijela javne televizije propustio reći imenovima da su oni državni dužnosnici jer je, čini se, to trebao učiniti ako oni to jesu, zašto ne izda vjerodostojno tumačenje te kakva je pritom preventivna zadaća samoga Povjerenstva.  I na kraju spomenimo da su po navedenoj logici velike šanse da taj status državnog dužnosnika na HRT-u dobiju i članovi Programskog vijeća HRT-a, oni koje imenuje Hrvatski sabor.