Od početka godine Vlada je objavila smjernice politike pomoću "powerpointa", predstavila "proračun zaokreta" i najavila prve konkretne korake među kojima su i startup centri u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Međutim, od početka godine najvažniju poslovnu vijest nije objavila Vlada već Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP).

Ako ste poduzetnik ili želite u poduzetništvo, mnogo vam je važnija informacija da sada preko ZIP-a, koji je postao strateški partner jedne od najpopularnijih online platformi za plaćanja Stripea, možete online u roku od tjedan dana i za svega 500 dolara otvoriti tvrtku u SAD-u. U sklopu usluge Stripe Atlas nudi se sve što hrvatski poduzetnik može poželjeti. Za početak poduzetnih iz Hrvatske postat će vlasnik tvrtke koja ima sjedište u SAD-u, a ne u Hrvatskoj.

Drugim riječima, dobit ćete tvrtku koja dolazi iz države čije Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo vanjskih poslova aktivno bave ugovaranjem što boljih trgovinskih odnosa sa što više država na svijetu kako bi vaša američka tvrtka imala što bolje mogućnosti za trgovinu. Hrvatska s druge strane u posljednja dva desetljeća nije sa SAD-om potpisala Sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja i jedina je jedina članica NATO-a koja sa SAD-om nema potpisan taj sporazum. Očigledno, golem je to uspjeh svih hrvatskih ministara gospodarstava i svih ministara vanjskih poslova od osnutka do danas. SAD se pak potrudio da taj sporazum potpiše sa svim državama koje su SAD-u važne.

Manje brige o porezima
Štoviše, sve dosadašnje hrvatske Vlade u tim sporazumima uopće nisu vodile računa o razvoju vlastite visokotehnološke industrije. Tako, primjerice, hrvatske tvrtke koje se bave tercijarnim djelatnostima poput prodaje usluga i paketiranog softvera moraju čak i kad izvoze u dobar dio članica EU plaćati dodatan porez takozvani porez po odbitku. U Švicarskoj je njihova državna administracija prepoznala taj problem i riješila. Tako je Švicarska danas meka za IT industriju, jer u većinu država svijeta pri izvozu za švicarske tvrtke nema tog dodatnog poreznog opterećenja.

A Švicarska nije u 2015. godini prema izvješću Svjetske trgovinske organizacije imala najveći skok izvoza softvera na svijetu već ga je imala Hrvatska. Nadalje, hrvatski poduzetnik s tvrtkom u SAD-u neće se morati brinuti o tome što se hrvatska administracija jedva snalazila kao članica CEFTA-e, čak i u slučaju izvoza poljoprivrednih proizvoda, a sad se pak jedva snalazi kao članica EU gdje domaća politika Uniju prema poduzetnicima nerijetko koristi kao batinu za uvođenje novih nameta i regulatornih zahtjeva koje čak ni EU ne traži.

Drugim riječima, drugi dobar razlog za imati tvrtku u SAD-u je što se hrvatski poduzetnik sa tvrtkom u SAD-u neće morati brinuti o tome da će mu se odjednom pojaviti niz besmislenih uvjeta koje mora zadovoljiti u području zaštite na radu ili pak u vođenju administracije u tvrtci. Tako ako ste mikropoduzetnik koji se bavite razvojem softvera i imate tvrtku registriranu u SAD-u nećete uz to morati biti i vatrogasac, neće vam trebati dodatni atesti zaštite na radu, a sve kako biste opravdali postojanje još jednog novog zavoda i agencije. Isto tako kao poduzetnik čija je tvrtka iz SAD-a neće morati imati likvidatora dokumenata, osobu koju ćete morati dodatno platiti samo da vam printa dokumente koji su vam preko maila došli u kompaniju, zatim da ih ručno potpisuje i štambilja da bi ste ih potom takve ponovo digitalizirali i spremili u arhivu.

Bijeg od birokracije
Isto tako sa tvrtkom u SAD-u nećete morati strahovati da će vas tamošnja Porezna uprava pokušati identificirati, locirati i poslati inspekciju kako bi vas besmislenom "cakom" prisilila da donirate američki proračun. Sličnih administrativnih razloga za imati tvrtku u SAD-u ima još mnogo. Usto, u SAD-u država ne podržava bankocentrični financijski model u kojem je svaka konkurencija bankama problem cijelog društva. Tako tamo možete raditi crowdfunding. Možete čak i otvoriti tvrtku koja se time bavi, jer se time stvara konkurencija na financijskom tržištu i potiču investicije. Naravno, u SAD-u će vaša tvrtka moći koristiti niz poreznih olakšica za istraživanja i razvoj, biti uključena u državne programe gdje razna ministarstva naručuju usluge istraživanja i razvoja i potiču stvaranje novih komercijalnih proizvoda.

 Porezna uprava u Hrvatskoj pak kad tvrtke ulažu u istraživanja i razvoj najščešće  smatra da je riječ o muljanju. Postoji, doduše, i formalna procedura kojom možete dokazati suprotno, ali ona je, naravno, birokratizirana. Ne mislim da je ZIP namjerno ušao u partnerstvo sa Stripeom upravo kako bi omogućio hrvatskim poduzetnicima da se oslobode okova hrvatske birokracije. Upravo suprotno, mislim da mu je primarni cilj omogućiti hrvatskim startupima da lakše uđu na američko tržište i lakše dođu do američkih investitora. No, jednom kad neki poduzetnik iz Hrvatske okusi kako je to poslovati u SAD-u, zar stvarno mislite da će poželjeti trošiti vrijeme i novac da bi se mučio s birokracijom u Hrvatskoj?

I onda će vrlo brzo otkriti da još brže, još jeftinije i također online tvrtku može otvoriti i u Londonu. Sve dok je Velika Britanija dio Unije biti investitor iz Hrvatske koji je otvorio tvrtku u Londonu potpuno je legalno. Štoviše, kao takav investitor i poduzetnik jedini dodir s hrvatskom birokracijom vam je prijava osobnih primanja, pa i onih od dobiti vaše britanske tvrtke, Poreznoj upravi u Hrvatskoj. Zato jedna PPT prezentacija, jedan proračun i nekoliko mjera od kojih niti jedna ne grebe ispod površine problema s kojima se suočavaju hrvatski poduzetnici ne vodi u bolju gospodarsku budućnost Hrvatske. Hrvatskim tvrtkama trebaju suštinske reforme birokracije, a njih, barem zasad, nismo vidjeli.