Hrvatska ima najveći skok izvoza IT-a na svijetu i zasigurno najmanji skok u razumijevanju što IT industrija jest. Bilo je to bolno vidljivo na panelu o budućnosti te industrije u Hrvatskoj, a koji su organizirali CISEx, HUP-ICT i eSkills dovevši predstavnike pet najjačih političkih opcija da govore što oni o tome misle.

U predstavljanjima CISEx-a, HUP-a i eSkillsa dominirali su slideovi sa fascinantnim rezultatima poput onoga da je po podacima Svjetske trgovinske organizacije Hrvatska lani napravila najveći skok IT izvoza na svijetu. U predstavljanjima stavovima političkih stranaka dominirale su pak ideje o tome da startupe treba prve tri godine osloboditi poreza (Domoljubna koalicija), da je sustav eGrađani pokazao što država može (Hrvatska raste), a svi su se složili da bi poduzetnicima u IT-u trebalo izaći u susret pa čak i tako omogućiti da uvoze IT stručnjake. Političari po prvi put slušaju domaći IT. Jasno je da žele pomoći čak je svih šet političkih opcija (ukljujući MOST, Orah i Pametno) imalo vlastiti pristup tome kako unaprijediti IT.

Nažalost, i na ovom, kao na i na svim sličnim skupovima dosad, u zraku je ostalo što zapravo jest hrvatska IT industrija. Pitate li političare oni ne znaju nabrojati pet proizvoda IT industrije. Dobar dio njih smatra da je IT implementacija stranog softvera, kupnja stranih licencija i gnjavaža oko javne nabave softvera, hardvera i IT usluga. Jednako tako političari ne znaju nabrojati pet infrastruktura koje drže IT industriju, odnosno infrastruktura koje joj omogućuju da posluje i raste najbrže na svijetu. Ne znaju također nabrojati pet resursa koji su potrebni IT industriji da bi se mogla razvijati. I dok biste to, nažalost, očekivali od političara, nisam očekivao da domaća IT industrija toga nije svjesna.

Svjetski rezultati
Tako se IT industrija u Hrvatskoj na početku panela predstavila tehnički, s fascinantnim brojkama, ali potpuno bezlično. Besmisleno je u Hrvatskoj braniti znanja političara u mnogim područjima, ali kako očekivati da oni razumiju što je hrvatska IT industrija ukoliko se prema tome, čini se, nije odredila ni ona sama. Osobno kad pogledam na domaći IT vidim mnogo vrlo konkretnih proizvoda: Bellabeatovu pametnu narukvicu, edukacijskog robota STEMI-ja, medicinskog robota RONNA-u, mobilnu aplikaciju PhotoMath i softver PhotoPay, bolnički IT sustav IN2 grupe, telemedicinski sustav Vams Teca, Croteamovu računalnu igru The Talos Principle, novu igru Dreamatrixa Wave of Darkness ili pak Nanobitove iPhone i Andorid igre. Nadalje, kao proizvode hrvatskog IT-a vidim i električne automobile Rimca i Dok-Inga, pametne mobitele Hangara 18 i M SAN grupe, Blink satelitski softver tvrtke Amphinicy Technologies, industrijske robote zadarskog HSTEC-a ili virtualnu valuta ?Coins pulskog Infobipa. Svi su ti proizvodi oni koji daju lice hrvatskoj IT industriji. I to lice ima snažan karakter sa svjetskim glasom i rezultatima!

Financijska pomoć države
U Hrvatskoj se dakle razvijaju proizvodi koje su spremni u svakoj prilici reklamirati primjerice Jessica Alba, Lockheed Martin, Apple, Microsoft, FIA Formula E, SES (bivša Astra), DoCoMo, SoftBank i Wargaming. Kad se tome dodaju i IT usluge, koje su razvijene i pružaju se iz Hrvatske, onda na taj popis možemo dodati i tvrtke poput UX Passiona, Inchooa, Multicoma, Poslovne inteligencije, CodeAnywhera, PCK i Altus IT-a, ali i mnogo drugih, koje imaju i proizvode i usluge na kojima svoje ponude temelje kompanije poput Agrokora, Salesforcea, CNN-a, Accenturea te organizacije poput Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

IT industrija u Hrvatskoj sve to zna, ali se kao pravi "Techies" ponašaju kao da je to svima bjelodano. A nije. Jedna osoba iz politike koja je bila uključena u proces izrade Strategije pametne specijalizacije, dokumenta koji odlučuje kojim će industrijama biti dozvoljene subvencije za brži rast u idućim godinama, nedavno mi je objasnila da njoj "nije jasno u čemu je toliki problem oko toga da IT neće moći koristiti te subvencije kad Hrvatska ionako nema velikih domaćih IT proizvoda i IT igrača te što uopće domaći IT proizvodi". Hrvatska je unazad nekoliko godina dobila niz ključnih infrastrukturnih blokova nužnih za izgradnju IT industrije. To su za početak coworking prostori, poslovni inkubatori i akceleratori te brojni meetupi i IT konferencije.

Financije su drugi važan blok. Država je dodatno financijski pomogla stvaranje stvaranje startupa kroz HZZ, HBOR, Ministarstvo poduzetništva i Hamag-Bicro. Privatni investitori se sve ozbiljnije povezuju kroz CRANE, a pokreću se dva lokalna VC fonda. Nažalost, još postoje brojne prepreke crowdfundingu u Hrvatskoj i lakšem financijskom poslovanju IT tvrtki iz Hrvatske. Jednako tako država još nije odlučila dio javne nabave odrediti za program poticanja razvoja u suradnji s tvrtkama koje u Hrvatskoj rade istraživanja i razvoj. Amerikanci to rade kroz program SBIR. U Hrvatskoj MORH tako pomaže razvoj domaće vojne industrije, Ministarstvo obrazovanja tako pomaže Microsoft, a Ministarstvo turizma i HTZ tako pomažu Google.

Razina kompetencije
Zanimljivo je bilo vidjeti i da je baš to prepoznao predstavnik Domoljubne koalicije, predstavnik Hrvatska raste objašnjavao je da to i nije njihov posao, dok su predstavnici ostalih stranaka šutjeli. Očigledno je da većina političara još ne razumije da je proizvodnja u IT industriji zapravo ono što su u drugim industrijama istraživanja i razvoj te da je ta veza povratna. Takav bi program povećao i razinu kompetencije u državnim organizacijama te katalizirao daljnji razvoj IT industrije. Ali ipak, prije svega toga, realno bi bili očekivati da se IT industrija trgne i prestane ponašati kao da je bezlična.