U posljednjih pola stoljeća Južna Koreja ostvarila je zapažen gospodarski napredak, a dohodak po glavi stanovnika popeo se na preko 22.000 prošle godine s niskih 80 dolara 1960. No njezin potencijal za održivi rast posustaje zbog neizbježnog smanjenja broja radno sposobnog stanovništva, za koji se do 2050. očekuje pad od 25 posto, te rastuće konkurencije Kine i ostalih gospodarstava u usponu.

Kako bi poboljšala vlastite izglede, Južna Koreja će morati provesti gospodarske reforme i restrukturiranje s naglaskom na maksimalno iskorištenje ljudskog kapitala, napose ženskog dijela stanovništva.Uspjeh Južne Koreje u posljednjih pedesetak godina uvelike se može pripisati ubrzanom povećanju visoko obrazovane radne snage. Naime, od 1960. do 2010. udio odraslih koji su završili srednju školu popeo se s 20 posto na dojmljivih 87 posto. Jačanjem produktivnosti, povećanjem povrata ulaganja i poticanjem tehnološke prilagodbe te tehnoloških inovacija mnoštvo obrazovanih radnika Južne Koreje poslužilo je kao temelj za razvojnu strategiju okrenutu izvozu. 

Ulaganje u karijeru
Međutim, ženski dio stanovništva i dalje nije dovoljno iskorišten, na štetu ukupnog gospodarstva. Naime, južnokorejska strategija rasta, želi li biti uspješna, morat će osigurati brojnije i bolje gospodarske prilike za žene, dijelom uspostavom njima prilagođenog radnog okružja te jamstvom raznolikijeg i fleksibilnijeg obrazovnog sustava. Južnoj Koreji u prilog ide što je već izgradila prilično ravnopravno društvo u pogledu spolne ravnopravnosti. Rodni jaz kod upisa kako u srednje škole, tako i na fakultete vrlo je malen, a pristup žena elitnim položajima na području prava, medicine i javne uprave posljednih se godina značajno poboljšao. Ova je zemlja 2012. tako izabrala i svoju prvu predsjednicu Park Geun-hye.

No u pogledu ljudskog kapitala rodni jaz i dalje je popriličan. Prema podacima OESS-a, samo 55 posto stanovnica Južne Koreje u dobi od 15 do 64 godine dijelom je radne snage, u usporedbi sa 65 posto, koliko iznosi prosječna brojka u razvijenim gospodarstvima. U odnosu na ovu brojku, stopa udjela muškaraca u radnoj snazi stoji na oko 77 posto, što je vrlo blizu prosjeka OESS-a od 79 posto.Žene sa završenom srednjom školom ili fakultetskom diplomom puno će vjerojatnije stupiti na tržište rada i ostati ondje od onih manje obrazovanih. Stopa udjela u radnoj snazi za visoko obrazovane žene iznosi 64 posto, daleko iznad 35 posto, koliko iznosi za skupinu žena koje imaju završenu osnovnu ili srednju školu.No čak i za najobrazovanije i najsposobnije radnice Južne Koreje, odgoj djece predstavlja golemu karijernu prepreku. Naime, Južnokorejke predstavljaju dio radne snage otprilike sličan prosječnoj stopi OESS-a dok su u kasnim dvadesetim godinama. Problem počiva u činjenici što ta brojka naglo pada sa 71 na 57 posto kod žena u tridesetima jer nefleksibilno radno okružje i izostanak cijenom prihvatljivih institucija za brigu o djeci podriva njihovu mogućnost nastavka ulaganja u karijeru.

Prema trogodišnjem planu za gospodarske inovacije objavljenom u veljači, vlada planira do 2017. povisiti stopu zaposlenosti žena na 62 posto ponajprije osiguranjem cijenom prihvatljivih i visoko kvalitetnih institucija za skrb o djeci, produljenjem plaćenog rodiljnog dopusta te nekim drugim mjerama. Vlada bi mogla, na primjer, poslove s punim radnim vremenom podijeliti u brojne položaje na nepuno radno vrijeme te ponuditi poticaj radnicima da smanje broj radnih sati. No kako radna snaga Južne Koreje već sada uključuje povelik udio zaposlenih "na crno", povećanje zapošljavanja na privremenoj bazi vjerojatno ne bi doprinijelo gospodarskom rastu.Bolji pristup je stvaranje visoko kvalitetnih radnih mjesta u modernom uslužnom sektoru. Iako je u uslužnom sektoru Južne Koreje danas zaposleno više od 70 posto ukupnog broja radnika, stopa rasta produktivnosti i dalje je puno niža u odnosu na proizvodni sektor. Previše ljudi radi u tradicionalnim uslužnim sektorima niske produktivnosti poput veleprodaje, maloprodaje, trgovine i ugostiteljstva zbog čega suvremene usluge visoke produktivnosti poput komunikacija, zdravstva, financijskog posredovanja i poslovanja općenito ostaju nerazvijene.

Kulturalno određene uloge 
Također je vrlo važno ublažiti nesklad između sposobnosti žena i njihovog karijernog puta. Postojeći sustav kao da jača rodne uloge te potiče djecu da slijede kulturalno određene uloge umjesto da njeguje njihove individualne interese i potencijale. Primjerice, puno je vjerojatnije da će studentice odabrati društvene i humanističke studije nego studije s područja znanosti, tehnologije, strojarstva i matematike, koja su ključni pokretači rasta produktivnosti, inovacija i gospodarskog rasta. Nastojanja školskog sustava doprinijela bi raznolikijim interesima kod učenica i studentica te talentiranim mladim ženama pružila alate koji su im potrebni da svojim sposobnostima doprinesu ključnim gospodarskim sektorima. 

© Project Syndicate, 2014.