Kada je prije četiri godine HG Spot izbacio na tržište prvi hrvatski smartphone mnogima je to bilo smiješno. No, na tržištu su se brzo nametnula još dva domaća igrača Hangar 18 s NOA-om i M SAN s Vivaxom. Danas je tek rijetkima smiješno kad karlovački startup CircuitMess najavljuje da bi u idućih godinu dana mogao izbaciti prvi hrvatski “uradi sam” (DIY) mobitel.

Malo kome je to smiješno čak i kad to izjavi 18-godišnjak iz Karlovca, koji je završio gimnaziju i koji tvrdi da je sve što je naučio o izradi DIY uređaja zapravo naučio preko tutoriala s interneta.
O mladima poput Alberta Gajšaka do sada smo čitali u američkom i britanskom tisku. U Hrvatskoj ih nije bilo.
Gajšak nije onaj genijalan tip budućeg znanstvenika, kojeg imate u obližnjoj osnovnoj ili srednjoj školi. Nije on lumen kojeg hvale učiteljice i učitelji da nikad darovitije dijete nisu vidjeli te u suzama nariču da je bio tako uzornog ponašanja da je čudo da mu se na razrednim fotografijama ne vide krila.

Poticanje mladih

Baš suprotno, ne razmeće se on ni svojom pameću ni svojom dobrotom. Karlovački Albert genijalan je zbog svoje poduzetnosti i svog rada. Dviju vrlina koje su se u posljednjih 27 godina u ovoj zemlji cijenile najmanje.
Za razliku od svojih vršnjaka Gajšak tako nije odustao na početku i preselio se iz Karlovca u Zagreb ili čak odselio u Njemačku. Nije se učlanio u HDZ, Most, SDP ili HNS kako bi postao član uprave ili NO-a ili kako bi mu neka “dobra banka” dala povoljan kredit ili kako bi mu neko “dobro poduzeće” omogućilo sočno plaćen posao ili kako bi osvojio potencijalno “dobru koncesiju” za neku atraktivnu plažu.

Umjesto toga, Gajšak je revno slijedio svoj san. Učio i radio kako bi ga ostvario. Dijelom mu je u tome pomogao otac Zoran, koji ga je od malena “navukao” na elektroniku i programiranje nadoknađujući time ono što u civiliziranijim državama za budućnost mladih generacija radi država potičući STEM obrazovanje. Djelom mu je u tome pomogla i činjenica da je rodom iz Karlovca, koji zbog industrijske tradicije ima jaku Zajednicu tehničke kulture i niz učitelja i profesora u školama, koji svojom dobrom voljom potiču mlade da uče o tehnologiji i znanosti.
Djelom mu je u tome pomogla i činjenica da se uključio u jedan startup koji je zahvaljujući zagrebačkom coworkingu HUB385 i njegovom predinkubacijskom programu Generatoru, kojeg vodi Luka Sučić, dao ideju da bi se mogao okušati u biznisu.
I tako je karlovački Albert – bez stranke, kredita, fotelje i koncesije – počeo sam kucati na vrata investitora. Ne države već investitora! Kako sam duhovito kaže, dok se Tomislavu Caru, suosnivaču i direktoru najveće hrvatske tvrtke za proizvodnju mobilnih aplikacija Infinuma, žalio da štedeći za razvoj svoje ručne konzole MAKERbuina nema novca za gablec i frizuru, ovaj mu je carski ponudio investiciju.

Zatim je Albertu podršku dao i stručnjak za crowdfunding Hrvoje Hafner, koji ga je nagovorio da lansira kampanju na Kickstarteru.

Druga demografija

Kampanja za MAKERbuino, koja je netom završila, deset je puta premašila traženi iznos i s vrijednošću od 100 tisuća dolara jedna je od najboljih crowdfunding kampanja iz Hrvatske dosad. A mladom Karlovčaninu ovo je tek početak. Već je osnovao i tvrtku i planira nove DIY proizvode, zapošljavanje, međunarodno širenje.
Najbolja je vijest da Gajšak nije usamljeni slučaj. Ima ih još po Hrvatskoj, ali im sustav dosad nije omogućavao da poslovno isplivaju. Kad čujete da imamo jedan od najboljih turizama na svijetu, a traže se radnici za 4000 kn ili vrhunsku poljoprivredu a propali Agrokor, postane vam jasno i zašto.
Možda je predsjedničin Anđelko Akrap upravu. Već 20 km od Zagreba imamo demografski potop nacije, ali i naznake moguće demografske obnove hrvatskog gospodarstva. One u kojoj Ivice zamjenjuju Alberti. Na užas političara i njihovih menadžera.