Banski dvori, točnije premijer Zoran Milanović još je prošlog tjedna razgovarao s guvernerom Željkom Rohatinskim i ovog bi tjedna trebala biti donesenena i politička odluka o njegovu nasljedniku. Ovih deset stvari trebate znati o odlasku Rohatinskog.

1. Nasljednik bi trebao biti njegov zamjenik Boris Vujčić, osoba koja zastupa identičnu politiku koju je zastupao guverner Rohatinski zadnjih 12 godina. Neki stoga smatraju da će se i Vujčić držati onoga što si je Rohatisnki zacrtao, a to je stabilan tečaj kune. Među predviđanjima zato stoji da bi Vujčić mogao biti nasljednik te politike.

2. Pitanje je kako će financijsko tržište reagirati na odlazak Rohatinskog.

3. Rohatinski je u nekoliko navrata izjavio da je spreman ostati u HNB-u ako Vlada ocijeni da mogu uspješno surađivati. “Činjenica da odlazim iz HNB-a sama po sebi govori sve”, kazao je danas Rohatinski. Dodao je kako mu je premijer Zoran Milanović u telefonskom razgovoru ustvrdio kako uspješna suradnja više nije moguća.

4. HRT neslužbeno doznaje da je Rohatinski trebao dobiti treći mandat, a zatim je na pola mandata kormilo narodne banke trebao preuzeti njegov sadašnji zamjenik Boris Vujčić. To je navodno zakonski bilo sporno, pa su se u Vladi odlučili zahvaliti Rohatinskom. Također, HRT neslužbeno doznaje da će upravo Vujčić biti predložen za novog guvernera.

5. Rohatinski je za HTV izjavio kako će sada tražiti novo radno mjesto. Mnogi su zbog krize upravo Rohatinskog vidjeli kao idealnog premijera, pa je velik dio prošle godine protekao u nagađanjima hoće li ući u politiku i biti predsjednički kandidat HSLS-a. Od toga na kraju nije bilo ništa, a sam je Rohatinski govorio kako ulaskom u politiku može samo izgubiti. “Hoće li razmišljati tako i sada, kad više nije guverner?”, pitaju se na HRT-u. Nakon što je Poslovni dnevnik otkrio da je Agrokor kupio gubitašku tvrtku od supruge guvernera Rohatinskog, neki su mediji pisali kako bi Rohatinski nakon završetka mandata karijeru trebao nastaviti u Agrokoru. Rohatinski je 2000. godine na čelo Hrvatske narodne banke, podsjetimo, došao nakon kratkih angažmana u Privrednoj banci i Agrokoru.

6. Nakon što je završilo predstavljanje današnje studije, na pitanje radi li se o tečaju kune kao točki razilaženja s Vladom, Rohatinski je odgovorio: ‘To pitanje trebate postaviti premijeru’. Dodao je kako misli da je dosadašnja praksa pokazala da je stabilan tečaj jedan od temeljnih preduvjeta za održavanje stabilnosti cijelog financijskog sustava.

7. Što se tiče Rohatinskog, mišljenja o njemu bila su podijeljena. Jedni su smatrali da je Hrvatsku u najtežim trenucima spasio od nestabilnosti i financijske krize, dok su drugi govorili da u kriznim godinama nije učinio dovoljno. Ljubo Jurčić smatra da se monetarna politika u to vrijeme nije usklađivala s fiskalnom i pogotovo s gospodarskom situacijom. Damir Novotny je za Poslovni.hr izjavio je kako je odlazak Rohatinskog za njega iznenađenje jer je očekivao i njegov treći mandat. Ovdje pročitajte reakcije analitičara na ostavku Rohatinskog.

8. Ivan Šuker, bivši ministar financija u HDZ-ovoj vladi, smatra da ‘ako se odlučio na ovaj potez, vjerojatno su od Rohatinskog tražili nešto što on nije mogao ili nije bio spreman isporučiti novoj vlasti’.

9. Tjednik Globus predvidio je ovakav razvoj događaja još u siječnju, kada je pisao da je vladajuća koalicija spremna u lipnju, kad Željku Rohatinskom istekne mandat, postaviti Borisa Vujčića za guvernera Hrvatske narodne banke. Tjednik je tada pisao kako članovi Vlade iz sektora gospodarstva nemaju većih prigovora na rad Rohatinskog, a kako mu je Vujčić zamjenik već desetak godina, izbor je relativno očekivan jer pretpostavlja kontinuitet monetarne politike u HNB-u. Izbor Vujčića za nasljednika Rohatinskom bi, pisao je tada tjednik, trebala biti djelomična satisfakcija jer njegove mjere u posljednje dvije godine žestoko napadaju politički krugovi (najviše HDZ-ov ekonomski strateg Goran Marić) i ekonomski stručnjaci, ponajprije kolege s Ekonomskog fakulteta.

10. Od zahtjeva HNB-a odnosno Rohatinskog od Vlade glavni je onaj o proračunskim uštedama i smanjenju rashoda. HNB na čelu s Rohatinskim Vladi je poručivao da će monetarna politika biti proaktivnija onoliko koliko fiskalna bude restriktivnija.

Potpis guvernera Željka Rohatinskog na novčanici hrvatske kune (PXL)

Željko Rohatinski rođen je 3. kolovoza 1951. u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, gdje je i doktorirao 1988. godine. Poslovnu karijeru započeo je kao pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje 1974. godine, da bi 1989. godine bio imenovan generalnim direktorom Zavoda. Godine 1990. postao je voditeljem Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, kojim je rukovodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb. Na tom mjestu radi do travnja 2000. godine, kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna “Agrokor”, a u srpnju iste godine imenovan je guverneom HNB-a. Rohatinski je dobitnik nekoliko međunarodnih stipendija, među kojima i Fulbrightove, autor je više znanstvenih i stručnih članaka, knjige “Vremenska dimenzija ekonomske aktivnosti društva” te suautor knjige “A Road to Low Inflation”. Rohatinski je imenovan guvernerom Hrvatske narodne banke 12. srpnja 2000. godine odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora. Hrvatski sabor povjerio je 7. srpnja 2006. godine drugi šestogodišnji mandat Rohatinskom. Godine 2008. Financial Times dodijelio mu je priznanje za najboljega guvernera u globalnim razmjerima.

Boris Vujčić rođen je 2. lipnja 1964. u Zagrebu. Diplomirao je 1988. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1996. godine. Od 1989. do 1997. godine bio je asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kada je stekao znanstveno zvanje docenta. Kao dobitnik Fulbrightove stipendije 1994./1995. godine pohađao je doktorski studij na Odsjeku za ekonomiju Michigan State University u SAD-u. Od prosinca 1996. godine do imenovanja za zamjenika guvernera HNB-a radi kao direktor Direkcije za istraživanja HNB-a. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Vujčić drži nastavu iz makroekonomije, međunarodnih financija i ekonomike rada. Autor je niza znanstvenih i stručnih radova. Kao zamjenik guvernera Boris Vujčić koordinirao je i rukovodio poslovima iz područja Ureda guvernera, Ureda unutarnje revizije, Ureda za odnose s javnošću i Ureda za sigurnost. Vujčić je zamjenikom guvernera HNB-a imenovan 15. srpnja 2000. odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora. Odlukom Hrvatskog sabora od 13. srpnja 2006. godine zamjeniku guvernera Borisu Vujčiću povjeren je još jedan šestogodišnji mandat. Od 2005. Vujčić je i zamjenik glavnog pregovarača u pregovorima RH s EU.

Rohatinski: Odlazim iz HNB-a jer ne mogu više uspješno surađivati s Vladom

‘Velika je greška Rohatinskog što je dozvolio deviznu klauzulu’

Da Rohatinski nije šokirao odlaskom, ovaj bi izvještaj bio u prvom planu

(pd)