Farmaceutska kompanija Belupo izvijestila je kako do 17. lipnja neće biti lijeka Misar SR 0.5 mg, tablete s produljenim oslobađanjem djelatne tvari alprazolam.

Iz kompanije su objasnili da je nestašica povezana s proizvodnjom, piše Danica. Misar SR sadrži alprazolam, lijek za smirenje iz skupine benzodiazepina. Djeluje smirujuće te se primjenjuje kod napada paničnog straha, uznemirenosti, nemira i napetosti, navode u Agenciji za lijekove RH.

Na tržištu postoje isti lijekovi drugačije gramature, ali i lijekovi drugih proizvođača s istom djelatnom tvari. Najpoznatiji je Xanax koji se često propisuje kod anksioznosti.

Podsjetimo, početkom ožujka Mislav Vučić izvršni direktor JGL-a gostujući u Poslovnom svijetu Ilije Jandrića komentirao je aktualnu nestašicu lijekova koja je zahvatila farmaceutsku industriju, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini, kao i dug države prema veledrogerijama.

“Cijene lijekova koje su na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a što su uglavnom lijekovi koji idu na recept, su superregulirane. Nije to samo u Hrvatskoj, nego i u većini zemalja Europske unije. Cijene lijekova imaju samo jedan smjer, a to je da su svake godine sve niže i niže jer su tako sagrađeni mehanizmi cijena. Proizvoditi lijekove je sve teže i sve manje isplativo i zbog imamo i imat ćemo u budućnosti još više nestašica lijekova i povlačenja lijekova s tržišta. Neto cijena lijekova na recept u Hrvatskoj koje plaća HZZO, a koju mi dobijemo je negdje oko tri, možda 3,5 eura. Da se vratimo na stare novce to je 25 kuna za kutiju lijeka.

To je mjesečna terapija, dakle manje od kune po tableti. To je 30 dana terapije za 30 kuna. Idite u kafić i platit ćete espresso 2 eura, 15 kuna i to je u redu, ne? U zadnjih 30 godina zdravstveni sustavi u EU funkcioniraju tako da je cijena lijeka jedini kriterij donošenja odluka. Ako je cijena jedini kriterij, sve ostalo mora biti najeftinije u tom proizvodu pa se onda i proizvodnja preselila u Aziju, Indiju, Kinu… Prije dvije-tri godine korona je iznenada zaustavila normalno funkcioniranje lanaca opskrbe i došli smo nestašica, povlačenja, dizanja cijena, inflacije”, pojasnio je Vučić pa kazao da težnja povratku farmaceutske proizvodnje u Europu ne može dogoditi sve dok se ne riješi cijena i zdravstvenih sustava.

Dug države prema veledrogerijama raste zato što potrošnja u bolnicama kao i troškovi bolničkog liječenja kontinuirano rastu, rekao je Vučić. “Pretpostavljam da HZZO odnosno Ministarstvo zdravstva nema mogućnosti financirati ritam rasta potrošnje zbog čega se stvaraju dugovi koje je ovom brzinom nemoguće zatvarati.

Komentirao je kako onda osigurati da lijekovi i dalje budu ‘besplatni’ za pacijente odnosno dostupni im putem osiguranja, a da farmaceuti mogu zarađivati pa da ne dođe do ‘američkog scenarija’ gdje su lijekovi za mnoge skupi i nedostupni.

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

“Daleko smo od američkog sustava. Ono što smo u zadnje dvije do tri godine vidjeli u zemljama od Njemačke pa do Slovačke jest da su za vrijeme i nakon korone jednostavno povećale određene cijene lijekova u apsolutnom iznosu ili su uvele nekakvu indeksaciju pa da se za stopu rasta inflacije se mogu dizati i cijene lijekova koji idu na recept, na trošak HZZO-a. Postoje slični modeli u metodologiji izačuna cijena koji bi mogli omogućiti da ljudi u Hrvatskoj imaju nesmetan pristup lijekovima i zdravstvenoj zaštiti”, zaključio je Vučić još početkom mjeseca za Poslovni dnevnik.