Ekonomski oporavak eurozone prošle godine se dodatno ubrzao, bez značajnog utjecaja na inflaciju. U posljednjem kvartalu 2017. godine BDP je prema preliminarnim podacima porastao 0,6% na kvartalnoj razini, odnosno 2,7% u usporedbi s četvrtim kvartalom 2016. godine. Time je rast u cijeloj godini iznosio oko 2,5%. Projekcije za ovu godinu govore o nastavku slične stope rasta – i dalje iznad trenda – između 2 i 2,5%. 

Razlozi za optimizam
U prilog nastavka visokih stopa rasta eurozone ove godine, osim snažnog tempa rasta u drugoj polovici 2017. ide i porast globalnih ekonomskih očekivanja te projekcija. Naime, prema novom World Economic Outlook izvještaju MMF-a procjena svjetskog rasta za 2017. godinu revidirana je na 3,7% (+0,1pb), dok je projekcija za 2018. podignuta na 3,9% (+0,2pb) i to uslijed ubrzanja rasta u Europi i Aziji te nakon izglasavanja porezne reforme u SAD-u koja bi trebala stimulirati ekonomsku aktivnost, a samim time i agregatnu potražnju u glavnim svjetskim ekonomskim područjima.

Dodatan razlog za optimizam u Europi su visoki indeksi ekonomskog sentimenta krajem 2017. i u siječnju ove godine. Indeks ekonomskog sentimenta koji objavljuje Europska komisija blago je pao u siječnju na 114,7 bodova (115,3 bodova u prosincu), ali je i dalje iznad prosjeka četvrtog kvartala (114,2). Povijesno gledajući, razine indeksa zabilježene posljednjih mjeseci sukladne su sa stopama rasta od oko 3%. Kompozitni Purchasing Managers Index (PMI) u siječnju je porastao je na 58,6 bodova, što je nova rekordna razina u posljednjih 12 godina.

Optimizam među anketiranim menadžerima također je konzistentan, sa stopama rasta iznad 3%. Unatoč snažnom oporavku gospodarstva, projekcije inflacije ove godine su i dalje ispod srednjoročnog cilja Europske središnje banke (blizu, ali malo ispod 2%). Zbog niske inflacije tržišta očekuju nastavak relativno ekspanzivne monetarne politike i u 2018., odnosno sporiju normalizaciju iste. 

Što će biti s Grčkom?
Tako da podizanje bazičnog kamatnjaka nije izgledno ove godine, nego tek sredinom 2019., dok bi se program otkupa obveznica unatoč protivljenju nekih članova Upravnog vijeća ECB-a trebao nastaviti i nakon rujna (vjerojatno u smanjenom obujmu). Nastavak monetarnog popuštanja i politike niskih kamatnih stopa također će pozitivno djelovati na ekonomsku aktivnost ove godine.

Prilikom analize izgleda za rast gospodarstva eurozone 2018. godine ne smijemo isključiti rizike koji bi mogli imati negativan utjecaj. Ti rizici su prije svega politički, poput pobjede antieuropskih populističkih stranaka na izborima u Italiji. Rast bi mogao usporiti i neuspjeh pregovora o izlasku Velike Britanije iz Europske unije koji bi mogli poremetiti trgovinske tokove na kontinentu. Ovog ljeta završava i treći bailout program u Grčkoj pri čemu ostaje neizvjesno hoće li Grčkoj biti potrebna dodatna sredstva. Konačno, negativan utjecaj mogli bi još imati rast cijene energenata ili nepredvidivi financijski šokovi. 

Pozitivan utjecaj na Hrvatsku 
Ukoliko se rizici ne ostvare, trenutačne projekcije rasta za eurozonu mogle bi biti revidirane naviše prema 3%. Pored ubrzanja rasta deviznog prihoda od turizma, više stope rasta u eurozoni jedna su od ključnih pretpostavki ugrađenih u lanjsku projekciju rasta hrvatskog BDP-a od 3,2%.  Jača gospodarska aktivnost u eurozoni, prije svega u našim glavnim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj i Sloveniji, pozitivno će utjecati na izvoz i industrijsku proizvodnju, dok bi turistička sezona trebala ponovno oboriti rekorde.