Tehnologija ima središnje mjesto u japanskoj kulturi, a Japanci se posebno ponose svojom naprednom tehnologijom. Od sredine 19. stoljeća Japan se ubrzano pretvara iz izoliranog feudalnog u industrijsko društvo. Obnova iz 1868. godine, za dinastije Meiji, označava početak nove moderne japanske države.

No, i prije toga samurajski klanovi stvaraju preduvjete za brz razvoj industrijalizacije. Šalju svoju djecu u Europu kako bi naučila o modernizaciji industrije, ali i o društva. Takav je proces dotad nezabilježen i jedinstveno je iskustvo u ljudskoj povijesti. Meiji industrijska revolucija postavila je temelje današnjeg industrijskog društva. Naravno, treba imati na umu da je i prije toga postignut visok standard obrazovanja, tehnologije te radne etike. Odbor za Svjetsku baštinu UNESCO-a na sjednici 5. srpnja odobrio je upis kulturnih dobara na popis Svjetske baštine, uključujući i "Dobra japanske Meiji industrijske revolucije: željezo i čelik, brodogradnja i rudarstvo".

Prepoznate su iznimne univerzalne vrijednosti tog dobra. Svjetsku baštinu ne čine samo prekrasni gradovi, hramovi, crkve, dvorci, već i povijesna industrijska postignuća. Ovim putem izražavam najdublju zahvalnost mnogim hrvatskim prijateljima koji su iskazali veliko razumijevanje i potporu uvrštenju spomenutog dobra na popis. Čini ga 11 posjeda, 23 postrojenja u osam prefektura, većinom smještenih na jugozapadu Japana, koja svjedoče o brzoj industrijalizaciji Japana od sredine 19. do početka 20. stoljeća, kroz razvoj industrije čelika, brodogradnje i rudarstva.

Postrojenja obuhvaćaju čeličane i željezare, brodogradilišta, rudnike, tvornice strojeva, luke te poslovne i obrazovne institucije. Dobro dočarava proces u kojem feudalni Japan preuzima tehnologiju iz Europe i Amerike i prilagođava je potrebama i tradicijama zemlje. Ujedno svjedoči, smatra se, prvom uspješnom transferu zapadnjačke industrijalizacije u nezapadnjačko društvo.  

Led probio Marubeni 
Japanska iskustva mogu primijeniti i iskoristiti ostale zemlje u svom razvoju. Japan je sretan da može podijeliti svoja iskustva, kao i pokušaje i pogreške, sa svojim prijateljima diljem svijeta. Trudimo se proširiti gospodarsku suradnju s Hrvatskom. Uspješan posjet premijera Zorana Milanovića Japanu u lipnju ove godine – što je prvi susret jednog hrvatskog i japanskog premijera u povijesti – otvorio je nove stranice naše budućnosti. Projekt modernizacije elektrane na ugljen u Plominu bit će nova uspješna priča naše suradnje.

Japanska tvrtka Marubeni predstavit će najnoviju čistu tehnologiju i najveće greenfield ulaganje u hrvatskoj povijesti. Domaće tvrtke i radnici bit će pozvani uključiti se u taj veliki projekt, koji će ojačati hrvatski BDP za nekoliko postotaka. Još jedan japanski konglomerat, Mitsubishi, čija tradicija brodogradnje seže u 19. stoljeće, danas je prisutan na tržištu električnih vozila u Hrvatskoj i nada se da će njihov novi proizvod, Mitsubishi Regional Jet (MRJ), letjeti hrvatskim zračnim prostorom u skoroj budućnosti. Svi ti proizvodi su učinkoviti, ekonomični i prijateljski za okoliš. 

Riječka industrijalizacija
Japan će preuzeti punu odgovornost da zaštiti dobra svjetske baštine. Pozivamo prijatelje iz Hrvatske da posjete Japan i upoznaju našu baštinu. Doznao sam da se u Rijeci i nekim drugim krajevima industrijalizacija počela razvijati sredinom 19. stoljeća. Takvo industrijsko postignuće Hrvatske trebalo bi se prepoznati kao i naše dragocjeno naslijeđe. Vjerujem da upoznavajući svjetsku baštinu možemo produbiti naše razumijevanje i međusobno poštovanje.