Bilo je za očekivati da će se politikantski preispitivati najavljena investicija IBM-a u Client Innovation Centar u Hrvatskoj. To u državi, kojom vladaju političke stranke i njihovi stranački menadžeri, raspolažući s javnom imovinom kao da je njihova privatna, nije ništa neobično. Pa naravno da će oni dignuti graju, jer ne laje pas radi sela već zato što se u njegovoj zdjelici nije našla očekivana nagrada.

Međutim, to da IBM-ovu investiciju napadne dio hrvatske IT industrije oslikavajući je kao običan call centar i prozivajući ju kao da je nelegalna konkurencija na tržištu rada, to mogu pripisati jedino visokim temperaturama ovog ljeta. Ipak je Discover magazine u utorak objavio da nam je 2016. najtoplija u posljednjih 137 godina ili kako se to pompozno kaže – najtoplija u povijesti. Već 14 mjeseci zaredom obaraju se temperaturni rekordi. Što ćete, moramo se suočiti s činjenicom da je svijet jedno globalno selo gdje naša osobna briga o ekosustavu, bio on prirodan ili ekonomski, u konačnici ima učinak na cijeli svijet. Hrvatska ima sjajan IT. Softver i IT usluge najperspektivniji su hrvatski izvozni proizvodi.

Lani je njihov izvoz skočio za 31 posto što je najveći rast izvoza među svim granama hrvatskog gospodarstva. Od 2008. izvoz softvera i IT usluga se udvostručio. Tvrtke iz te industrije ulažu više u R&D od farmaceuta, metalne i prehrambene industrije. Ali niti jedna industrija pa tako ni ova informatička ne bi trebala biti izuzeta od tržišta, a tvrtke u svom poslovanju nisu izložene samo onom tržištu na kojem se natjecati žele. Drugim riječima, informatičari, sjajno je što radite odličan softver, ali to vas ne izuzima od natjecanja na tržištu rada. Većina hrvatskih IT tvrtki to nije samo prepoznala već aktivno na tome radi. Tvrtke poput Bellabeata, Rimca, Infobipa, Nanobita, Gisdate i drugih privlače vrhunske kadrove izvana, a neke dodatno otvaraju razvojne centre u drugim državama.

Hrvatski potencijali
IBM-ova investicija u Hrvatsku stoga nije potvrda sjajnih investicijskih uvjeta već činjenice da je jedna od najvećih i najiskusnijih svjetskih tehnoloških korporacija prepoznala da novi val hrvatskih IT tvrtki uistinu ima čvrste temelje, i da ako se ovdje usidri IBM, i on ima priliku biti globalno konkurentniji. IBM je u tom smislu samo dao potvrdu (čitajte: povećao tržišnu evaluaciju svih hrvatskih IT tvrtki) da im biznis, koji se temelji na visokoj stručnosti i inovativnosti lokalnog kadra, ima mnogo potencijala. Zar je stvarno netko u hrvatskom IT-u smatrao da će američke tvrtke nezainteresirano gledati kako im svake godine rastu inputi iz Hrvatske, a da se neće zapitati kako to mogu iskoristiti u svoju korist?

U Hrvatskoj su vlastite razvojne centre već imali Kofax i PayPal pa zašto onda nešto u tom smjeru ne bi probao i IBM? Damir Zec, kao direktor hrvatske podružnice velike međunarodne korporacije i očito dobar diplomat, savršeno razumije tko je ključan u cijeloj priči, odnosno tko je dao dozvolu da bi kompanija koju predstavlja uopće smjela svoj novac investirati u našoj zemlji. Zato se u Banskim dvorima zahvalio i aktualnom premijeru iz koalicije Most-HDZ Tihomiru Oreškoviću i bivšem SDP-ovom premijeru Zoranu Milanoviću, te dodatno predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Eto, ako imate novac, želite ga investirati u Hrvatskoj sada znate tko vam to treba odobriti unatoč tome što se neki ekonomisti kunu da imamo tržišno gospodarstvo.

A odobrenje trebate dobiti jer inače vam Porezna uprava, koja se nije reformirala, može čestitati na dolasku i zatim revno vam tumačiti što sve niste shvatili kako treba i koliko to trebate platiti. Razna besmislena ministarstva, agencije i uredi, a u kojima radi stranačka mašinerija, objasnit će vam zatim koliko ekran monitora vaših zaposlenika treba biti udaljen od njihovih očiju i koliko im stolovi trebaju biti visoki. HTZ, koji troši novac poreznih obveznika bez jasnih KPI-jeva ili primjerice propisanog minimalnog postotka rasta turizma godišnje, objasniti će vam da mu, iako razvijate softver, i dalje morate plaćati harač. Mogao bih tako u beskonačnost… 

Transformacija prodaje
Umjesto kukanja, primjer kako se možete pripremiti za dolazak novih Client Innovation Centara, koji su zapravo mješavina showrooma za sve složenije proizvode, zatim call centra pa mjesta koje pruža podršku korporativnim inovacijama kroz prototipiranje, testiranje i po potrebi outsourcing, pokazao je Hrvatski telekom. Njegova tvrtka kći Combis, koja je tržišni takmac IBM-a u sistemskoj integraciji, znači IT uslugama, u travnju je iznenada nakon 12 godina dobila novog predsjednika uprave. Inovatora i vizionara zamijenio je vrstan trgovac koji ima regionalne aspiracije.

Usto, HT je, znajući da Client Innovation Centre u različitim oblicima imaju i Microsoft, HP, Accenture, ATOS, SAP pa čak i Visa i PwC, napravio svoj Business Showroom. Dok promatrate kako se transformiraju telekomunikacije, turizam, bankarstvo, trgovina i prijevoz ne treba smesti s uma da se podjednako ubrzano transformira i sama prodaja. Prodajni ljevak, osmišljen prije više od sto godina, više nije isključiv i nerijetko najbolji model prodaje. U tom smislu IBM-ova investicija neće biti samo IT priča. 

Odlazak stručnjaka
Točno je ipak da ulazak velikih igrača, a pričalo se svojedobno da bi uz IBM i HP želio u Hrvatskoj napraviti sličnu investiciju, dodatno pojačava konkurenciju na tržištu rada. Činjenica je i da će ove godine, prema procjeni CISEx-a, po prvi put iz Hrvatske otići više IT stručnjaka nego će ih izaći iz obrazovnog sustava. Tri tisuće će izaći s obrazovanja, a četiri tisuće će otići. Drugim riječima, domaće IT tvrtke ne da neće moći rasti na postojećem modelu zapošljavanja već će još izgubiti dio zaposlenih. No, u takvoj situaciji nema smisla prozivati IBM već se treba ugledati na njegovog Zeca i sjetiti se koga on hvali kao odgovorne za takvu situaciju.

Bilo bi bolje da domaća IT industrija priupita Oreškovića, Milanovića i Grabar-Kitarović što oni misle o tome. Pitajte ih zašto odugovlače reformu obrazovanja kad nam trebaju mladi koji imaju dobra STEM znanja? Pitajte li zašto hrvatske IT tvrtke ne mogu slobodno uvoziti radnu snagu kad nam mladi i obrazovani odlaze? Kako očekuju da jedna globalno konkurentna industrija poput hrvatskog IT-a ostane globalno konkurentna bez zapošljavanja stranaca? Pitajte ih zašto nema potpora za R&D koji su najpotrebniji upravo visokotehnološkim industrijama? Pitajte ih i zašto bi se uopće poticali nekonkurentni kad bi IT tvrtkama dobro došli EU poticaji za R&D?

Pitajte ih koje su velike hrvatske kompanije i uz podršku kojih političkih stranaka imale interesa da hrvatski IT ne bude vertikalna industrija u Strategiji pametne specijalizacije i to nakon što je hrvatski IT postao jedna od strateških industrija u Industrijskoj strategiji RH? Pitajte ih koliko je toj odluci kumovalo objašnjenje da "u tom slučaju domaći IT ne bi uopće bio zainteresiran servisirati velike hrvatske kompanije"? Ili pitajte Ministarstvo rada zašto svima na burzi nije uvelo obvezu prolaženja kroz tečajeve prekvalifikacije za IT zanimanja kad su takvi poslovi dobro plaćeni, nezaposlenih nema, a tako bi se dodatno ojačao hrvatski izvoz? O porezu na plaće ste ih već pitali, ali možete opet!

Odgovor na sva ta pitanja može biti jednostavno protupitanje: Pa tko će onda dvoriti Lanu Jurčević na privatno ograđenoj plaži? I dalje mislite da IBM-ova investicija nije odlična stvar?! Da nam bar dođe još tisuću takvih investicija! IBM je potvrda da u Hrvatskoj imamo stvarno čudesan IT. Također, IBM je potvrda da investicije dolaze i bez dobre poslovne i investicijske klime, ako ih političari dopuste. Zar se nakon svega niste zapitali koliko naši političari zapravo koče hrvatski IT, ali i razvoj drugih grana gospodarstva? Zaprepašćujuća misao. Zar ne?