Svjetsko tržište, neslužbene su procjene, godišnje konzumira hrane označene ekološkim certifikatom u vrijednosti oko 60 milijardi eura, a gotovo polovicu od te količine potroše stanovnici Europe. Samo građani Njemačke za ekološku hranu unutar kalendarske godine izdvoje gotovo sedam milijardi eura.

Prvo mjesto na ljestvici po osobnoj potrošnji drže Švicarci, svaki godišnje u prosjeku za kupnju eko hrane izdvoji 189 eura, sa 159 eura slijede ih Danci dok su Austrijanci treći sa 127 eura.

Vrijednost hrvatskog tržišta eko hrane, naravno također prema okvirnim procjenama, tek je nešto veća od 100 milijuna eura. Međutim, od tog iznosa lavovski dio otpada zapravo na uvozni asortiman. Iz lokalne proizvodnje Hrvati najviše mogu nabaviti povrće i voće,  manje meso i mliječne proizvode te med.

Eko proizvodi više dodane vrijednosti uglavnom su iz uvoza.

Činjenica da europsko tržište kroz uvoz nabavi oko 50 posto ekološke hrane koju godišnje konzumira, velik je izazov i za hrvatski ekoagrar. S konvencionalnom poljoprivredom Hrvatska ne može ni sanjati ravnopravnu tržišnu utakmicu s europskim farmerima. U ekološkoj proizvodnji hrane situacija je pak obrnuta.

U tom segmentu, ne samo zbog iznimnih zemljopisno-klimatskih prednosti nego i očuvana i od industrije nezagađenog okoliša te činjenice da su velike površine zarasle u korov i ne obrađuju se desetljećima, Hrvatska ima potencijal kao nijedna članica Europske unije. 

Poslovni dnevnik organizira okrugli stol EKOPROIZVODNJA koji će se održati sutra, 5. studenoga u prostorijama HUP-a.

Na okruglom stolu sudjelovati će:
Darija Musulin, Ministarstvo poljoprivrede
Milka Kosanović, HUP
Božica Žeželj, vlasnica eko imanja
Jadranka Boban Pejić, Biovega
Mario Sever, Eko Sever
Jurica Jašinski, Farma Apex d.o.o.

Neke od tema su:

• Je li budućnost hrvatskih agrara u ekološkoj poljoprivredi?
• Kočnica razvoju, prestrog regulatorni okvir ili manjak interesa proizvodača?
• Nedovoljna povezanost proizvoda, mali preradbeni kapaciteti
• Kako do polica trgovačkih lanaca?
• Promocija ekoloških proizvoda kroz turizam
• Korištenje fondova EU

Prijaviti se možete ovdje.