Imate li startup ili želite razviti bilo kakav biznis danas, ugledajte se na novi hrvatski startup Tolar. Uvjeren sam da će Cotrugli Business School ovaj uspjeh dobro unovčiti u idućem razdoblju. No, bilo bi dobro da i ostale poslovne škole, posebno njihovi MBA programi, pokažu sličan angažman na razvoju svjetski relevantnih novih biznisa.

Rafiniranije od Rimca 
Sve ovo ne znači da će Tolar kao tvrtka sto posto uspjeti ili bilo što slično. Govorimo o startup projektu, govorimo o poduzetništvu, i kako mogu uspjeti tako mogu i propasti. No, za razliku od mora drugih poduzetničkih priča u Hrvatskoj, ovo je jedna od rijetkih koja stvara novu vrijednost i po obujmu i po brzini kojom se to radi danas u svijetu. Zato je priča o Tolaru već sada nešto o čemu se može raspravljati jednakom žestinom kao i o Rimcu.

S tim da je Tolar već u startu biznis stranu priče izveo rafiniranije čak i od Rimca. Ali krenimo redom i to s malo perspektive. Tolar će na kraju ovog tromjesečja vrijediti gotovo 400 milijuna kuna. To ga čini jednim od deset najvrednijih hrvatskih startupa. Tolar je dosad primio više od 8 milijuna dolara investicije. To ga pak već sada čini jednim od deset hrvatskih startupa s najvišim iznosom primljenih investicija.

Nadalje, Tolar je svoje financiranje napravio kroz Initial Coin Offering (ICO), kripto-inačicu grupnog financiranja (crowdfundinga), i po tome je već sada najuspješniji hrvatski ICO i najuspješniji naš projekt ikad u prikupljaju sredstava preko grupnog financiranja. Konačno, od lipnja do rujna stvorit će 60 milijuna dolara nove vrijednosti i globalni potencijal rasta. Jedina druga tvrtka u Hrvatskoj koja je postigla slično je Rimac Automobili čija se tržišna vrijednost nakon ulaska Porsche u kompaniju odrazila prema 187 milijuna eura ili 1,4 milijarde kuna.

Mnoge druge kompanije u Hrvatskoj, umjesto u stvaranju nove vrijednosti za investitore i osnivače, čini se, kao da su se specijalizirale za prženje novca. Koprcaju se u zastarjelim biznis modelima, povlače ministre za rukav da ih spase novcem poreznih obveznika i nisu spremne stati, pogledati okolo i shvatiti što je to što rade krivo te što je to što bi mogle raditi bolje. Istina, zapravo je ispravnije pitanje da li to njihov menadžment zaista želi. No, može se i drugačije. Upravo zbog toga vrijedi vidjeti što je to napravio Tolar, startup za kojeg do lipnja nitko u Hrvatskoj nije čuo, a objektivno, ni na tržištu nije vrijedio ništa više.

Globalna priča
Za početak Tolar je razvio proizvod koji je danas globalno tražen: platformu koja koristi ono najbolje od blockchaina i to poboljšava. Riječ je o platformi koja omogućuje transakcije brzinom koja je barem 10 tisuća puta veća nego što je postiže Bitcoin mreža, 5 tisuća puta brže od Ethereuma, dva puta brže od VISA-ine mreže itd. To je premijerno pokazao u Zagrebu, ne Beču, Berlinu ili Londonu.

U razvoj Tolara uključilo se desetak stručnjaka te iskusnih menadžera iz Hrvatske i regije. To su dodatno proširili globalnim stručnjacima, a razvoj projekta logistički je podržala i zagrebačka Cotrugli Business School. Znači, od početka im je pristup bio globalan. Fizički su tvrtku osnovali u Sloveniji, koja za razliku od Hrvatske ne kažnjava već potiče aktualnu pozitivnu poslovnu praksu u blockchainu i ICO-ima. Kako Tolarov proizvod izravno podupire UN-ove ciljeve održivog razvoja sadržane u Agendi 2030., tražili su i političku potporu kakvu inače daju lokalni političari.

Kad ih već nisu hrvatski, podršku  su dali slovenski političari. I dakako, novac skupljaju preko ICO-a, ali kroz globalni investicijski roadshow. Ne samo zbog investitora već i zato što će tako odmah dobiti partnere i korisnike po svijetu. Vrlo slično je radio Mate Rimac. Treba naglasiti ipak da Tolar, ne računajući vrijeme potrebno za razvoj, sve ovo uspijeva realizirati u svega tri mjeseca pokazujući da ima načina da se odavde, iz Hrvatske, uspije "kao u Silicijskoj dolini", ali samo ako se odlučite izaći iz hrvatskih okvira i zaobići one koji vas u rastu i razvoju uporno sputavaju.