Godina je 2020. Većina hrvatskih startupa sjedišta ima u Londonu, Berlinu i Parizu, prvi kapital nabavljaju preko crowdfunding i crowdinvesting platformi iz Londona, VC kapital traže u Budimpešti, Beču, Berlinu, Sofiji i Londonu, možda čak i Beogradu, dok sredstva za iduće faze razvoja traže preko bare, u SAD-u.

Da, godina je 2020., a udruženja domaćih investitora, HVCA i CRANE, imaju tek protokolarnu funkciju ili su već postala tek crtice u udžbenicima iz povijesti. Smjer je to kojim zemlju vodi hrvatska Vlada ne snalazeći se u jasno definiranim i unaprijed objavljenim smjernicama EK o razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta u Uniji. Ostvari li se takav scenarij do 2020. godine Hrvatska će bez vlastite investicijske industrije biti prilično tužno mjesto na kojem se neće sustavno stvarati nova radna mjesta i gdje će mladi poduzetnici biti simpatični genijalci koji su ovdje u prolazu dok se spremaju svoje poslovne snove ostvariti negdje drugdje.

I sve to nisu nagađanja već saznanja do kojih je došla Komisija. Početkom tjedna EK je objavila izvješće "Crowdfunding in the EU Capital Markets Union" u kojem prvi put u Europi netko tvrdi isto što su u SAD-u otkrili koje desetljeće ranije – da mlade tvrtke, odnosno startupi, generiraju 17 posto radnih mjesta u Uniji, ali još važnije, da su startupi ti koji stvaraju 42 posto novih radnih mjesta EU. "Zato je uspjeh mladih tvrtki od krucijalnog značenja za budućnost radnih mjesta i gospodarski rast Europe", piše Komisija.

Jačanje investitora
Dodaje da je glavni problem tih poduzetnika to što ne mogu do sredstava za financiranje, a banke im ne mogu pomoći već im treba rizični kapital od poslovnih anđela, sjemenskih fondova, VC fondova, PE fondova te od crowdfundinga. Komisija navodi da 41 posto malih i srednjih poduzetnika nema problema s alternativnim izvorima financiranja, znači onima mimo banaka. No, to su poduzetnici koji djeluju na financijski razvijenim tržištima poput britanskog, francuskog ili njemačkog. Hrvatska je među članicama Unije pri začelju, a zadnja je među članicama u jugoistočnoj Europi. Čak i Slovenija ima VC fondove za startupe, a Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka imaju čak vlastite crowdfunding platforme, odnosno vlastite platforme za alternativno financiranje biznisa.

Na karti EU takve platforme, prema podacima portala Tech.eu, 2014. godine nisu imale samo Litva, Latvija, Slovenija i Hrvatska. U Hrvatskoj lokalni razvoj crowdfundinga i fintecha koče HNB i Ministarstvo financija s jedne, te Ministarstvo pravosuđa s druge strane. Razvijati crowdfunding u Hrvatskoj je pravno i porezno gotovo potpuno nemoguće, a povlačiti tako prikupljena sredstva izvana u Hrvatsku porezna noćna mora. Kad dođe do fintecha, prolazi tek ono što je Unija nadnacionalnim propisima nametnula svim članicama pa tako i Hrvatskoj, jer tada HNB i Ministarstvo financija moraju popustiti.

S takvim pristupom Hrvatska će do 2020. postati financijska provincija Beča, Budimpešte, Sofije, a možda i Beograda, koji će sve reforme koje nameće EK provesti brže i stoga imati više fintecha i bolje razvijenu investicijsku industriju od Hrvatske. Iako se Vlada trudi poboljšati startup ekosustav i pokrenuti prvi hrvatski VC fond za startupe, čini to presporo, i još tragičnije, 25. godina od pada socijalizma, još uvijek se i lijevi i desni i političari centra trude jačati investicijski sustav kroz državne organizacije umjesto kroz jačanje same investicijske zajednice. Tako se pojavljuju investicijski modeli u ministarstvima i Hamag-Bicrou koje nisu imale ni Finska ni Izrael, a još manje SAD, Velika Britanija i Njemačka. 

Zadržavanje mladih
Da, i EK kaže da dio startupa propada, štoviše, većina propada. No, ulaganje u njih se isplati zbog zadržavanja mladih, stvaranja novih radnih mjesta i činjenice, kako navodi HVCA, da kroz VC ulaganja u poduzetnike BDP može rasti četiri puta brže nego sada. I da, za to će se morati dati dosta novca od čega će dio propasti. No, za razliku od dijeljenja potpora nekonkurentnima i nesposobnima, ovako se podupiru oni koji jedini mogu stvarno pokrenuti hrvatsko gospodarstvo.

HVCA i CRANE po prvi put imaju zajedničku temu za razgovor i zajednički cilj: stvoriti cjelovit domaći investicijski ekosustav. No, umjesto da samo krenu u traženje novca od države mogli bi se ugledati na softveraše okupljene u CISEx-u, koji ne traže potpore, već da im Vlada olakša rad. U ovom slučaju, mogli bi tražiti da Vlada legalizira crowdfunding, da otvori prostor fintechu, poveća pravnu sigurnost investitora, ojača inkubatore i akceleratore, te paralelno omogući da se nešto od milijardu eura, koliko nam nudi EU iz strukturnih fondova, slije u jačanje hrvatskog investicijskog ekosustava.

Koliko Hrvatska kasni možda najbolje opisuje podatak da je Mađarska još 2012. imala 18 VC fondova teških 380 milijuna eura i osam sjemenskih fondova teških 70 milijuna eura. Hrvatske Vlade cijelo to vrijeme pokušavaju napraviti jedan VC fond od 20 milijuna eura, i nakon svih tih godina ne mogu odvagnuti trebaju li političari odlučivati kojim startupima će dijeliti taj novac ili će to prepustiti domaćoj investicijskoj zajednici i pomoći joj u rastu.