Javno je poznata stvar da je Europska komisija još srpnju 2021. godine odobrila Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026. za Republiku Hrvatsku, ukupne vrijednosti 6,5 mlrd EUR bespovratnih sredstava ali je 2022. godine zbog bržeg gospodarskog oporavka Hrvatske od očekivanog inicijalna alokacija smanjena na 5,5 mlrd EU.

Irena Križ Šelendić

Na sastanku Vijeća ministara za ekonomske i financijske poslove 8. prosinca 2023. u Bruxellesu, potvrđeno je donošenje Provedbene odluke o odobrenju izmijenjenog plana za oporavak i otpornost Hrvatske i time je službeno odobren Dodatak NPOO-u koji je sada težak čak 10 milijardi eura! Od navedenih 10 milijardi, 2,03 milijarde rezervirane su za investicije i reforme vezane za obnovu zgrada i zelenu urbanu obnovu, od čega za obnovu zgrada oštećenih potresom 1,525 milijardi eura, za zgrade neoštećene u potresima 454 milijuna eura, a ostatak na ostale reforme i investicije u sklopu inicijative C6.1 Obnova zgrada.

U planu je obnoviti gotovo 675.000 m2 zgrada oštećenih u potresu te gotovo 1.195.000 m2 zgrada neoštećenih u potresu.

„S obzirom na uspješnost provedenih reformi u NPOO-u, Europska komisija je Republici Hrvatskoj dala pozitivne ocjene za sva 3 dosadašnja zahtjeva za isplatom NPOO sredstava. Brojke potvrđuju da je dosegnut iznos od 2,9 mlrd EUR uplata, čime je Republika Hrvatska postala prva država članica koja je premašila 50% uplata u odnosu na raspoloživa bespovratna sredstva. Preduvjet za isplatu sredstava od strane Europske komisije je ispunjenje indikatora, a Republika Hrvatska je do sada ispunila 104 planirana indikatora , odnosno 100 % od predviđenoga!“ – istaknula je Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Ines Androić Brajčić

Preostali dio alokacije iz inicijative Obnova zgrada, odnosno gotovo 25 mil EUR, iskoristit će se za uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedbu pilot projekata razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.

Naime, jedan od glavnih ciljeva Republike Hrvatske, pa tako i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine jest prilagodba klimatskim promjenama, poticanje zelenih investicija, i samim time poboljšanje kvalitete života i jačanje gospodarstva. Preduvjeti za to su stvaranje održivih gradova, oživljavanje nekorištenih prostora i zgrada, kao i jačanje otpornosti na ekološke rizike.

„S gotovo 135 milijuna eura koji su nam na raspolaganju, intenzivno potičemo projekte i razvoj zelene urbane obnove. Na naš Poziv za izradu strategija zelene urbane obnove prijavilo se 96 gradova i općina, što pokazuje značajan interes, a od tog broja 19 ih je dobilo sredstva. Ono na što smo posebno ponosni i što želimo istaknuti je da se njih 17 nalazi na potresom pogođenim područjima. Preostalih 77 gradova i općina će se sufinancirati povećanjem alokacije iz mehanizma RePowerEU, kako bismo maksimalno potaknuli ovaj proces i omogućili sufinanciranje za sve prijavljene. Naš drugi objavljeni Poziv „Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“ otvoren je do kraja ove godine s alokacijom od 22 milijuna eura za najmanje 20 projekata odnosno konkretnih zahvata u prostoru. Naravno, slične aktivnosti ćemo još intenzivnije poticati i u budućnosti. Po meni, to je konkretan način za održiviju i zeleniju Hrvatsku“ – kazala je Ines Androić Brajčić, načelnica Sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.