Napredak konkurentne i rentabilne drvne industrije, točnije proizvodnje namještaja i prerade drva u EU i svijetu nastavlja se korištenjem i primjenom informatičke tehnologije i visoke tehnologije u proizvodnim i poslovnim procesima, kada je to ekonomski opravdano.   

Svako proizvodno poduzeće u granicama svojih mogućnosti nastoji pratiti i analizirati gospodarska kretanja na domaćem i u međunarodnom tržišnom okruženju. Analiziraju se vlastite snage i slabosti, te vanjske prilike i prijetnje.  Razumljivo je da se početkom 2019. godine ocjenjuje provedba Industrijske strategije Hrvatske 2014-2020. Slušamo pozitivne i negativne komentare. Iznenađuje zaključak da je budućnost drvne industrije upitna, jer se od te proizvodnje više ne može živjeti. Mislim da je riječ o neinformiranosti. Racionalno se može zaključiti da nije sporno da li proizvoditi npr. stolicu ili krevet ili kuhinju, već je sporno kakvu stolicu ili krevet ili kuhinju rentabilno proizvoditi da bi bila predmet konkurentne prodaje i izvoza.

Rast tržišta namještaja 
Naša proizvodnja namještaja i finalna prerada drva nije se repozicionirala, nije napravila skok u razvoju  u globalnom vrijednosnom lancu od proizvođača poluproizvoda relativno niske dodane vrijednosti u proizvođača gotovih proizvoda za tržište široke osobne i javne potrošnje, dobara više i visoke dodane vrijednosti.

Drugo, većina naših poduzeća nije 2013. i 2014. godine postizala ključne pokazatelje poslovne uspješnosti na razini prosječnih poslovnih rezultata proizvodnje namještaja u industrijski razvijenim zemljama Zapadne Europe.  Tržište namještaja nije na zalazu. Najsvježija je informacija da je vrijednost svjetske proizvodnje namještaja u 2018. iznosila 410 milijardi, što je 18% više nego 2013. godine. Očito je da raste proizvodnja i potrošnja namještaja u svijetu. 

Nužna je potpora
Ne tako davno privatizirana hrvatska proizvodnja namještaja i prerada drva relativno su uspješno izašli iz ciklusa velike ekonomske recesije (2007- 2011). Od 2012. ostvaruju prosječni godišnji trend rasta izvoza namještaja od 9%, a proizvoda primarne prerade drva 13%. Proizvodnja parketa je četvrta u EU po obujmu izvoza. Prerada drva je u 2018. godini povećala izvoz za 12% u odnosu na 2017. godinu, a proizvodnja namještaja smanjila izvoz za 17%.

Istina, bilo je godina kada je izvoz namještaja bio povećan 23%. Dobra je vijest da 25 do 30 naših proizvođača, od ukupno oko 550, ostvaruje 80% ukupnog izvoza namještaja Hrvatske. Znači da su ta poduzeća globalno konkurentna te da su njihovi poslovni rezultati iznad hrvatskog prosjeka. Jedan broj od preostalih 550 poduzeća su potencijalni izvoznici. Manje je dobra vijest da njihovo aktiviranje na izvoznim poslovima ide teško, jer je rijeć o nekonsolidiranoj industrijskoj strukturi, pretežno mikro, malih i srednjih poduzeća. 

Proizvodnji namještaja i preradi drva nužna je potpora. Nematerijalna, također, kako na središnjoj tako i na lokalnoj razini. Brojni su primjeri kako to sofisticirano čini konkurencija. Nije sporno da je riječ o grani industrije i obrta koja dugoročno može računati na prodaju na domaćem, regionalnom, europskom i svjetskom tržištu. Respektabilni strani ulagači i kupci dolaze k nama radi zaključenja poslova. Nije sporno također da imamo prirodno obnovljiv izvore vrijedne sirovine za tu industriju. Hrvatska ima povoljan geopolitički položaj. Sporno je, međutim, kako pojedini proizvođači  upravljaju svojim lancem vrijednosti u odnosu na lance vrijednosti inozemne konkurencije.

Neiskorištene mogućnosti 
Dugačak je popis neiskorištenih mogućnosti proširenja asortimana proizvodnje namještaja, finalnih i polufinalnih proizvoda od drva u Hrvatskoj. Koje domaće tržište traži, a mi ih ne prozvodimo već uvozimo. Opširan je popis i neiskorištenih mogućnosti unaprjeđenja projektiranja asortimana, proizvodno-tehnoloških i poslovno-marketinških procesa. 

Našoj proizvodnji potreban je veliki skok u razvoju jer znamo da samo amlo zapadnije od Hrvatske počinje područje EU-15, zemalja u kojima posluje 120.000 tisuća poduzeća industrije namještaja koja zapošljavaju oko milijuna radnika.  Proizvodnja namještaja i finalnih proizvoda za graditeljstvo te primarna prerada drva imaju u Hrvatskoj budućnost.

Dakako, puno toga ovisi o aktivnostima središnjih i lokalnih gospodarskih institucija, poslovnih banaka, te od aktivnom učešću akademske zajednice. Nemamo Institut za industriju namještaja i finalnu industriju. Ukratko, potrebno je insitucionalno podići poduzetničku klimu tako da se što više ljudi koji žive na rubu hrvatskih šuma odluči prihvatiti izazove upravljanja i sudjelovanja u proizvodnji namještaja i preradi drva.