Poljoprivredni poticaji su u Hrvatskoj postali kao opojne droge. Proizvođači su postali ovisnici o njima i svaka najava da bi mogli biti smanjeni ili bi netko mogao dobiti više, na štetu nekog drugog sektora izaziva oštre polemike i strahove, prijetnje kako će poljoprivreda zbog toga potpuno nastradati i propasti. 

Najava novog programskog razdoblja od 2021. do 2027., za koji će se izraditi i financijski okvir Zajedničke poljoprivredne politike EU, pokrenula je rasprave i ozbiljne sumnje da bi zadiranje u količinu novca koji se dobiva, odnosno moguće smanjivanje proračuna za potpore (prvi stup ZPP), ili ruralni razvoj (drug stup ZPP), moglo izazvati tektonske poremećaje u hrvatskom agraru, koji se, budimo iskreni i nije baš pretjerano proslavio od ulaska u EU niti izvukao benefite ogromnog EU tržišta i mogućnosti povlačenja novca. 

Povukli najmanje novca
Dovoljno je podsjetiti na, primjerice, slabu iskorištenost vinske omotnice ili činjenice da se nitko ili gotovo nitko ne javlja na natječaje za promociju i marketing poljoprivrednih proizvoda za koje postoje ogromna sredstva. O izvoznim ofenzivama i osvajanjima novih tržišta da i ne govorimo, jer naši ne idu nigdje s delegacijama EU zbog činjenice da nemamo količine roba koje bi mogli izvoziti na velika tržišta, poput kineskog.  Da ne bi bili nepravedni, strahove ne izražavaju samo hrvatski poljoprivrednici, nego i iz većine drugih zemalja, posebice onih koje se i nisu baš snašle u povlačenju novca ili nisu dovoljno profitirale u smislu povećanja proizvodnje, podizanja dohotka poljoprivrednika i slično.   

Ovih je dana Udruga Baby Beef medijima poslala priopćenje u kojem kažu kako smatraju da zbog izuzetno lošeg stanja u hrvatskom sektoru stočarske proizvodnje hrvatska Vlada, na čelu s Ministarstvom poljoprivrede, treba zauzeti čvrstu, zajedničku pregovaračku poziciju oko najavljenih promjena nove Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP).  "Ovakva nova Zajednička poljoprivredna politika EU stjerat će ionako devastirani stočarski fond u grob. Hrvatska je ušla posljednja u EU i povukla najmanje novca. Druge zemlje su kroz nekoliko programskih razdoblja iskoristile potpore koje su im omogućile da budu konkurentne na tržištu; sada kada mi počinjemo koristiti potpore, žele ih smanjiti. Taman kad smo se počeli malo oporavljati", poručuje Darko Celovec, predsjednik Udruge Baby Beef.

Ova Udruga podržala je sve hrvatske institucije koje su proteklih dana poslale jasnu poruku da Europska komisija treba uvažiti činjenicu kako je Hrvatska svrstana među ekonomski slabije razvijena područja i da bi smanjenje omotnice za izravna plaćanja i ruralni razvoj izravno utjecalo na smanjenje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. Slično upozorenje nedavno je stiglo i iz Hrvatske gospodarske komore koja je jasno poslala poruku da ne podržava smjernice za novu poljoprivrednu politiku EU.

Europska je komisija izašla početkom lipnja s prijedlozima tri nove uredbe kojima se uređuju izravna plaćanja, mjere ruralnoga razvoja, mehanizmi uređenja tržišta i politika kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u razdoblju 2021. – 2027. Višegodišnji financijski okvir EU za isto razdoblje govori o smanjenju sredstava za financiranje mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU za oko 5 posto. Prema prvim procjenama i prijedlozima, za koje u Ministarstvu poljoprivrede tvrdi da još nisu točne, Hrvatsku čeka smanjenje sredstava za financiranje izravnih plaćanja za 4 posto, a mjera ruralnog razvoja za čak 15 posto.

Apeli Vladi i ministarstvu 
Omotnica za izravna plaćanja sa sadašnjih 382,6 milijuna eura smanjila bi se, kako su izračunali u HGK, na 367,7 milijuna, a sredstva za ruralni razvoj sa sadašnjih 332,16 milijuna eura na 281,3 milijuna.  "Da pojednostavimo matematiku, onaj proizvođač koji danas dobiva 1 ili 2 milijuna eura godišnje potpore prema reformi ZPP-a i modelu progresivnoga smanjenja potpora dobio bi manje od 100.000 eura. Slijedi razdoblje pregovora na svim institucionalnim razinama EU.

Nove uredbe trebaju se usvojiti najkasnije u 2020. godini. I zato je značajno da Hrvatska izgradi svoju pregovaračku platformu i da u njoj izravno sudjeluju svi proizvođači", objavili su iz HGK.Hrvatski poljoprivrednici smatraju kako sva dosadašnja iskustva pokazuju da Hrvatska nema kvalificirane i kvalitetne pregovarače kad je EU s druge strane stola. Iz tog razloga, apeliraju na sadašnju Vladu, resorno ministarstvo i pregovarače da konačno prestanemo biti loši i neorganizirani, te da se založe za zaštitu prava poljoprivrednika, jer u suprotnom sutra u Hrvatskoj više poljoprivrede neće biti. 

Da nešto ozbiljno ne štima u sustavu poljoprivrede Hrvatske, unatoč poticajima, govore brojke. Tako jedna analiza Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazuje da nam je prosječna vrijednost poljoprivredne proizvodnje prije ulaska u EU iznosila 2,77 milijardi eura, te da je pala na prosječnih 2,1 milijardu eura od ulaska u EU. 

Plaćeni, a ne rade
Podaci govore i da smo smanjili hektare pod povrćem za čak 61,4%, odnosno sa 5202 na tek 2008 hektara, voćnjaci su pali po hektarima za preko 3%, vinogradi za gotovo 20%, dok su trajni travnjaci povećani za čak 92,83%. Pašnjake smo tako povećali sa 316.823 hektara, na čak 610.923 hektara.  EU je jednostavno omogućila odlične poticaje ako imate pašnjake i pokoju kravicu ili neku drugu stoku bez da išta konkretno i ekonomski isplativo radite. Zato se treba vratiti na početak i postaviti pitanje jesu li su poticaji u Hrvatskoj postali opojne droge, koje su umrtvile proizvodnju i zbog kojih nam agrarne brojke godinama ne idu u dobrom i pozitivnom smjeru?