Nakon više do dvije godine članstva u EU hrvatski proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda trebali bi obratiti pažnju na još jednu mjeru ZPP-a iz područja uređenja tržišta, koja im je na raspolaganju i za koju do sada nije bilo nikakvog interesa – mjera koja je namijenjena financiranju informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda.

I prethodne dvije godine se predstavnike poljoprivrednih proizvođača, udruge proizvođača i subjekte u proizvodnji hrane, upozoravalo na ovu specifičnu mjeru, ali nije bilo većeg interesa.

Radi se o bitno drugačijem načinu promocije poljoprivrednih proizvoda zemalja članica kod koje se ne promovira pojedini proizvođač ili brand. Naši neudruženi proizvođači, udruge, klasteri i glavni igrači u proizvodnji hrane teško prepoznaju potencijal ove mjere. A on je stvarno velik i zemlje članice iz raznih sektora proizvodnje hrane koriste ova sredstva za jačanje svoje konkurentnosti na tržištu EU i trećim tržištima.

Specifično je i to da se za ovu mjeru ne utvrđuju sredstva za pojedinu zemlju članicu nego se sredstva dobivaju temeljem prijave na natječaj gdje o kvaliteti programa informiranja i promocije, ovisi odobravaju li se sredstva ili ne. Ova su sredstva pojedinih godina bila raspoređena na način da su male zemlje dobivale za svoje programe jednaka pa čak i veća sredstva nego velike zemlje članice EU. Tako je jedne godine Slovenija dobila za svoje programe više sredstava nego Velika Britanija.

Veća stopa sufinanciranja

Početkom listopada EK je utvrdila nova pravila i novu politiku promocije – “Enjoy, it’s from Europe” – kojom se želi pomoći subjektima u sektoru proizvodnje hrane da se probiju na međunarodna tržišta ili konsolidiraju svoj položaj na tim tržištima te potakne svijest europskih proizvođača o naporima koje poduzimaju europski proizvođači hrane u osiguranju kvalitete svojih proizvoda.

Politika promocije predviđa povećanje sredstava od dosadašnjih 60 milijuna eura na 111 milijuna eura u 2016. godini do 200 milijuna eura u 2019. godini.

Povećana je i stopa sufinanciranja s EU sredstvima na 70% za programe iz jedne države članice i 80% za programe u kojima sudjeluje više država članica i za programe namijenjenim trećim zemljama. Ostatak sredstava ne osiguravaju države članice, nego sudionici u projektu. Na taj način EK želi omogućiti da svi proizvođači budu ravnopravni bez obzira na financijske mogućnosti zemalja iz kojih dolaze. Tko zapravo može biti korisnik ovih mjera, predlagati programe promocije?

To su reprezentativne organizacije proizvođača proizvoda ili sektora koji se kroz program želi promovirati. Smatra se da su reprezentativne one organizacije bez obzira na njihov pravni oblik, koje predstavljaju najmanje 50% broja proizvođača ili obujma ili vrijednosti utržive proizvodnje dotičnog proizvoda ili sektora.

Tu su i priznate proizvođačke organizacije. Kada znamo da su kod nas proizvođačke organizacije priznate po pravilima EU rijedak izuzetak, evidentno je da bi se u Hrvatskoj kao korisnici programa i nositelji aktivnosti morala pojaviti gospodarska interesna udruženja proizvođača ili udruge koje objedinjuju proizvođače jednog proizvoda ili jednog sektora.

Nova mjera promocije predviđa i proširenje palete obuhvaćenih proizvoda. Osim do sada zastupljenih poljoprivrednih proizvoda kao npr. mlijeko, meso, voće i povrće, vino, maslinovo ulje, proizvoda s oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla mjera se širi i na prerađene poljoprivredne proizvode kao što su npr. kruh, tjestenine ili konditorski proizvodi. Omogućava se pod strogo propisanim pravilima navođenje podrijetla i marke proizvoda. Znači uz strogo propisane ograničene uvjete mogu se isticati i brandovi.

Ključni element na koji bi naši zainteresirani udruženi proizvođači trebali obratiti pažnju je godišnji program rada – provedbena odluka Komisije kojom se određuju strateški prioriteti za mjeru promocije u smislu ciljanih proizvoda, programa i dodijeljenih sredstava. Tako je za 2016. godinu utvrđena raspodjela sredstava iz koje je vidljivo da EU želi usmjeriti ova sredstva prvenstveno za tržišta trećih zemalja sa čak 68 milijuna eura, a samo 26 na unutarnje tržište. Posebno se potiču programi informiranja i promocije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda od svinjskog mesa za koje se izdvaja 30 milijuna eura. To je razumljivo jer se radi o sektorima koji su posebno pogođeni krizom i za koje EU u mnogim programima izdvaja dodatna sredstva.

Objasniti posebnosti

Značajno je napomenuti i veliki iznos od 10 milijuna eura koji se raspoređuje za programe informiranja i promociju sustava kvalitete Unije i povećanje svijesti o tim sustavima. To se odnosi na poljoprivredne i prehrambene proizvode zaštićene oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta.

Uvjerena sam da bi hrvatski proizvođači takvih proizvoda trebali imati veliki interes obrazložiti domaćim potrošačima, ali i potrošačima s tržišta EU (jedne ili više članica) ili na trećim tržištima (pod kojima se podrazumjevaju i nama susjedne zemlje iz okruženja), o vrijednostima i posebnostima proizvoda priznatih u okviru europskih sustava kvalitete.

Već se sada vidi da će Hrvatska biti među onim zemljama koje imaju proizvode koje će štititi u okviru europskog sustava kvalitete. U tom smislu je već napravljen veliki posao te smo po broju prijavljenih i odobrenih proizvoda sa zemljopisnim oznakama pretekli i neke vrlo jake poljoprivredne zemlje kao npr. Nizozemsku ili Dansku. Na to sada najviše utječu vina i jaka alkoholna pića, ali sve se više štiti i hrana.

Prilika za svinjsko meso

Proizvođači proizvoda s oznakama trebali bi iskoristiti priliku koju ova mjera pruža da obrazlože prvenstveno potrošačima, ali i drugim ciljanim skupinama o vrijednostima koje im pružaju proizvodi s oznakama.

Za sljedeću godinu predviđena su i značajna sredstva za naročito osjetljive sektore – mlijeko i svinjsko meso. U mliječnom sektoru imamo snažnu industriju s golemim iskustvom provođenja marketinških kampanja te kvalitetnim proizvodima.

Vjerujem da će oni pronaći interesa za promocijom našeg mliječnog sektora na domaćem i još nekim europskim tržištima. Kod svinjskog mesa imamo poznate i kvalitetne prerađevine koje bi bile idealne za korištenje sredstava iz ovih mjera za promociju.

Proizvođači često govore o nemogućnosti kvalitetne prezentacije svojih proizvoda i teškoćama u kontaktima s trgovcima i potrošačima. Evo, ovo je mjera koja im daje puno mogućnosti da se na pojedinim tržištima i s ukupnom marketinškom podrškom napravi iskorak na promociji naših visokokvalitetnih poljoprivredno- prehrambenih proizvoda uz sufinanciranje od strane EK sa 70 do 80% potrebnih sredstava za provođenje marketinških kampanja. Ostala sredstva trebaju osigurati sami proizvođači.