Iako je u Strategiji turizma predviđena stagnacija rasta privatnog smještaja u korist otvaranja malih obiteljskih hotela i ostalih hotela s većom sposobnošću da produže sezonu i povećaju prihod, poznato je već da je to jedan od posve promašenih ciljeva strateškog dokumenta koji je uskoro i na isteku. Iako dijelom i zbog utjecaja na globalnom tržištu, rasta homesharing platformi i neformalnih oblika smještaja, Hrvatska svoju apartmanizaciju nije uspjela zaustaviti uglavnom zato što nitko oko toga baš nije potrudio.
Bilo da ih nazovemo investitorima, poduzetnicima ili snalažljivim vlasnicima nekretnina na moru, vlasnici apartmana i soba za najam bili su i ostali povlaštena skupina u hrvatskom društvu i gospodarstvu, koja za razliku od brojnih drugih gotovo i ne plaća poreze na djelatnost od koje ubire sve više. Ono što je počelo kao socijalna kategorija mnogima se pretvorilo u sjajan biznis, a da je tako svjedoče stotine novih gradilišta koja i ove godine niču uz obalu, u novom valu apartmanizacije.
Porezna oaza
Aktualna porezna politika za to je više nego poticajna. Uz porez na vikendicu i članarinu turističkoj zajednici, privatni iznajmljivači plaćaju najviše 300 kuna paušalnog poreza po krevetu godišnje, ako ne prijeđu određeni iznos prihoda koji bi ih prebacio u sustav PDV-a. Takvi bi se možda mogli nabrojati na prste jedne ruke, jer nitko nije lud plaćati 13 posto PDV-a ako ne treba, a namještanje iznosa prihoda prava je sitnica i traži tek osnove matematike.
Tako je gotovo stotinu tisuća privatnih iznajmljivača lani uplatilo ukupno 135,5 milijuna kuna paušalnog poreza, odnosno grubom računicom svaki iznajmljivač platio je u prosjeku oko 1350 kuna poreza na dohodak, višestruko manje od bilo kojeg radnika u Hrvatskoj. To su samo oni koji su prijavljeni, a ilegalaca na terenu ima sve više, jer je kontrola jako slaba, no to nam sad nije tema. Zašto se situacija do sad nije mijenjala, iako se mnogo puta to predlagalo pa i navedenom Strategijom turizma, nije teško dokučiti.
Marić talasa?
Ima u tih stotinjak iznajmljivača puno političara, odnosno donositelja odluka na državnoj i lokalnim razinama, a da ne se ne govori koliko je to birača. Stoga malo i čude najave da bi se stvar mogla zatalasati. Uoči predstavljanja prijedloga porezne reforme, ministar financija Zdravko Marić javno je pojasnio zašto traži povećanje paušala.
Podsjetio je da je paušal uveden 2005. godine, i to na bazi od prosječno 35 noćenja po krevetu, po prosječnoj cijeni od 100 kuna. U međuvremenu je broj noćenja u mnogim destinacijama porastao i nekoliko puta, o cijeni da ne govorimo. Isti paušal plaćaju vile u Istri i sobe u Slavoniji, nekima iznos paušala ne doseže ni pola posto od ostvarenog godišnjeg prihoda.
Željko Lovrinčević, jedan od članova Marićeve porezne skupine, pojasnio je kako je efektivno oporezivanje privatnog najma u turizmu tri puta niže od ostalih oblika oporezivanja dohotka od rada, a četiri puta niže od svih oblika poreza na kapital. Prava porezna oaza o kojoj samo sanjati mogu obrtnici i trgovačka društva koji obavljaju sličnu djelatnost, zapošljavaju, ulažu, i uz PDV plaćaju brojne druge namete, pa čak i najmodavci stanova, zaposleni koji bruto plaću vide samo na papiru.
Povlašteniji od studenata
Lovrinčević kaže da su privatni iznajmljivači povlašteniji čak i od studenata. Iako ravnopravno koriste sve javne usluge, od zdravstva nadalje, privatni iznajmljivači debelo koriste turističku, prometnu i ostalu infrastrukturu u koju gotovo ne ulažu. Bi li infrastruktura u Splitu mogla biti jača kad bi se ravnomjernije uključili svi koji crpe turistički potencijal tog grada, koji uskoro čekaju redukcije vode i struje? Koliko apartmana imaju oni koji donose odluke u tom gradu i županiji? U raspravi koja se vodi na terenu smiješne su konstatacije da će porasti smještaj na crno ukoliko se poveća paušal iznajmljivačima, osim što su takve prijetnje neukusne. Tko misli raditi na crno, radit će s paušalom od 300 i 500 kuna, i taj će se uvijek smijati onom tko radi po zakonu.
Opasna je i argumentacija da nema smisla plaćati bilo kakav porez u zemlji lopovluka, rastrošne države, Agrokora, Uljanika i ostalih afera. Time prizivamo anarhiju u kojoj će zavladati ozbiljan kriminal, u kojem nećemo imati doktore, policiju i vatrogasce. Radi se o osnovnim vrijednostima građanskog društva koja trebamo održavati vlastitim primjerima, a ne ih rušiti. Nadalje, onima koji žive u poreznoj oazi licemjerno je prizivati rasterećenje obrtnika i tvrtki, kojima bi se rado priključili samo da su porezi niži. Netko mora platiti račun.
Pitanje je samo hoće li se ovom argumentacijom voditi i ostatak Vlade, te nadrasti vlastite partikularne interese i političke igre. Jedno su argumenti a drugo je stvarnost, u ovoj zemlji rastrošne države, Agrokora, Uljanika…
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.https://www.vecernji.hr/vijesti/od-1-sijecnja-2019-visi-pausal-za-privatne-iznajmljivace-1256791
ne znam šta će im, pucaju od novaca,a svejedno nas teroriziraju. neki mentalni problem je u pitanju
– Iznajmljivači nisu derikože, to nismo nikad napisali niti ćemo, već ih kroz poreznu politiku država tretira kao povlaštenu skupinu u gospodarstvu, koja mnogima, zbog značajno manjeg opterećenja, čini nelojalnu konkurenciju.
– Ako se bave turizmom, privatni iznajmljivači koriste turističku i ostalu infrastrukturu destinacije, u koju, opet, ulažu manje od obrtnika i trgovačkih društava. U cijenu njihova smještaja ulazi i vrijednost destinacije, kvaliteta ceste, plaže itd. Struktura njihovih davanja ne predviđa izdvajanja za infrastrukturu destinacija, ili je to znatno manje od onog što plaćaju ostali u turizmu.
Marija Crnjak, autorica članka
tipična komesarska ideologija nastala na selektivnom prikazivanju nekakvih statističkih podataka… isti model kao i kada se rade teorije zavjere, zaglupi pa zavadi pa vladaj…je li kolegice, zemlja je ravna, stvarno..?
kako se samo usuđujete vrijeđati nam mozak fake analizama tu na “poslovnom” portalu, portalu koji posječuju poduzetnici, dakle ljudima koji svojim znanjima i vještinama te trudom i radom nešto stvaraju, nešto vidljivo i nešto što ostaje, stigmatizirajući samo jedan mali segment turističke ponude, tj. priv. iznajmljivače, kao povlaštenu skupinu u gospodarstvu koja parazitira na lokalnoj infrastrukturi ???
stvarno je i više nego jadno to što ćinite, bez obzira tko vam je naručio ovu svinjariju od članka, treba biti ili veliki gnjus ili jako gl.p da objavi ovako nešto!
naime, u cijeloj toj svojoj “autorskoj” fake analizi, da li ste se potrudili sagledati malo širu sliku, promotriti veću cjelinu i onda zaključiti neku tehničku analizu pa to novinarski sročiti u članak…naravno da niste, svi kolege koji su komementirali vaš uradak a posebno kol. K-PAX su vam vrlo dobro ukazali na vašu nedoraslost temi o kojoj ste pisali, ali vi ste ipak ovaj loš članak pun nedostataka dobro naplatili a što ste u njega uložili, koliko novaca…a što mislite koliko bi iznajmljivać mogao naplatiti apartman bez tople vode ili bez posteljine na krevetu ili bez suđa u kuhinji ili bez pločica ili parketa ili bilo kojeg standarda, da ne nabrajam, a koji se podrazumijeva da bi apartman uoće bio tržišno rentabilan tj. naplativ.
i na kraju, pokušavate se oprati od kritika iznoseći još veću neistinu da privatni iznajmljivaći manje participiraju u društvenim davanjima od nekih drugih ugostiteljskih struktura…pa zakon je isti za sve, i za privredne i za privatne subijekte, ništa privredni subjekti(hoteli, restorani) ne plaćaju više od privatnih rentijera sa razlikom da privredni subijekti kad tad ostvare povrat na uloženi kapital dok privatni subijekti samo skupo plate radno mijesto!
i da vi upoće znate značenje rijeći ekosustav, uzročno-poslijedična veza?
da li uopće imate pojima kako bi izgledale kako navodite”destinacije” i kakvu infrastrukturu bi imale te lokalne zajednice da se prostornim planovima smiju graditi samo hoteli koje preferirate(inaće največi peraći novaca), koliko gostiju obileženih raznobojnim narukvicama bi bilo pušteno da trošil izvan žice, koliko parkirnih mijesta bi lokalne uprave skupo naplačivale, koliko ugostiteljskih terasa, koliko kontejnera bi u sezoni komunalna poduzeća duplo naplačivala…koliko bi vrijedio onaj neplodni krš i trnje koje se danas prodaje po većim cijenama nego igdje drugdije u državi i koliko lokalne jedinice samo prihoduju od poreza na prijenos vlasništva, komunalnih i vodnih doprinosa i naknada gradilište, boravišnih pristojbi i svih drugih fiskalnih i parafiskalnih nameta…pa upravo od param naplačenih od tog cjelokupnog sustava u kojemu privatni vlasnici apartmana imaju najznačajniji udio te njihovog vrijednog rada se neka lokalna sredina pretvorila u destinaciju koju vi sadada još jednom žekite dodatno oporezovat!
…nastavak
6)ne treba nam ni meso ni povrce ni voce nista za te ljude, jer nisu ni dosli, jer onaj inaginarni covjer nije ni napravio nista
7)sto ce nam kafici i restorani, kad ovi nisu ni dosli
8) sto ce nam ceste i infrastruktura…kad smo sve razjurili
9) itd…ovako bi mogli nabrajati do beskraja, jer kad nema ljudi i biznisa, nema nicega, mozes se samo iseliti negdje
Inace, ako bi ovaj imaginarni investitor isao ipak ulagati u taj turizam, onda prvo sto cemo ga traziti je da plati doprinose za komunalnu infrastrukturu, a poslije kad bude radio da cijelo vrijeme placa komunnalna davanja za tu infrastrukturu. (A vrlo cesto taj isti ne dobije za te novce apsolutno nista), dakle ta teza da oni opterecuju infrastrukturu je totalno promasena jer oni tu infrastrukturu i grade i placaju.
Marija Crnjak, autorica članka
[/quote]
Postovana kolegice,
Za pocetak: ja se ne bavim turizmom i nemam ni kune prihoda od toga.
Ipak, ovo sto ste vi napisali je totalno promaseno i jako potencijalno opasno kao teza koju pokusavate ovdje plasirati.
Evidentno je da ste totalno pobrkali loncice. Ja ne znam koje ste vi struke, ali mozda ste trebali u pripremi ovog clanka konzultirato malo ekononiste i posebno porezne strucnjake.
Sto bi vi zapravo htjeli pogurati kao tezu? Da se dohodak od najma stanova, kuca za odmor itd oporezuje stopama za oporezivanje dohodka ili nesto slicno?
Probajte vi npr sloziti jedan business case u ovoj bransi. Probajte izgraditi jednu kucu za najam i slicno pa vidite kolika su tu ulaganja i koliki su operativni troskovi i amortizacija.
Znate kako idu ta ulaganja ako ste fizicka osoba? Ovo je proces za jednu imaginarnu fizicku osobu koja dobro zaradjuje i mogla bi investitati u turizam:
1.) prvo treba zaraditi novce (npr od place ili sl.) na koju morate platiti cca 50% raznih doprinosa i poreza. To sve dobro znate i sami.
2.) zatim od ovih preostalih 50% zarade krenete graditi itd, a pri tome 25% svih novaca (PDV) morate davati drzavi za svaku kunu koju ulozite. Ovo isto dobro znate.
3.) ako nakon svega ovo uspijete izdrzati, onda upravo takvi koji plasiraju ove teze dodju i kazu: puno je njenu tu ostalo, treba to uzeti
Ja pretpostavljam da su ljudi usli u business prema vazecim pravilima i ulozili svoje novce. Sad kad bi ti ljudi trebali neki povrat ostvariti, onda bi vi promijenili pravila. Jel to fer? Jel to posteno? Jel bi vi voljeli kad udjete u neki biznis, zaduzite se, riskirate, da vam netko sva pravila promijeni? To je pravna drzava, poticajno ulagacko okruzenje i sl, o cemo su nam svima puna usta?
Najbolje da se ova imaginarna fizicka osoba odmah ohladi od ulaganja i biznisa, jer zderat cemo mu kozu kako god bilo. Bolje da te svoje novce potrosi na kojekakvu potrosnju i vlasita zadovoljstva.
Naravno tada:
1)niti ce arhitekti imat sto projektirati,
2)gradjevinari ista graditi
3)proizvodjaci naravno nece proizvesti ciglu, cement, crijep, beton, stolariju
4)stvi mali obrtnici nece dobit posao (kreamicari, ekekticari, itd)
5)necemo vidjeti te turiste koji su trebali odsjesti
Uključite se u raspravu